Ove godine globalna industrija igara očekuje prihod od 100 milijardi dolara, od kojih 693 milijuna generira esport, koji bi do 2020. trebao narasti na 1,5 milijardi dolara. Azijske olimpijske igre koje će se održati 2022. uvristile su esport kao disciplinu za medalju. Newzoo, ustanova za istraživanja esporta, predviđa rast gledanosti esporta na 580 milijuna gledatelja do 2020. godine.
Za izdavače esportskih igara najveća vrijednost su gledatelji online prijenos. Prošlogodišnje LOL svjetsko prvenstvo (League of Legends) gledalo je oko 400 milijuna ljudi, a to je brojka koja je ravnopravna ostalim sportovima. Do 2020. prognozira se da će zarada od prava na prijenos narasti na 340 milijuna na godinu, u odnosu na 95 milijuna u 2017. Taj skok usko je vezan uz povećani interes tradicionalnih medijskih kuća poput Skya sporta i ESPN-a za prijenose. Osim toga, esport rješava sve veći problem velikih brendova koji ne znaju kako se i preko kojih platformi približiti mlađoj generaciji, odnosno milenijima i generaciji Z. Esportska zvijezda Faker, koji je napunio 21 godinu, sad već ima godišnju plaću od dva milijuna dolara, bez zarađe od bonusa i sponzora.
Esport se u Hrvatskoj tek počeo razvijati. Sredinom prošle godine ESL (Esports Balkan League) i Vip su pokrenuli Vip Adria Ligu. U šest mjeseci okupljeno je 1200 igrača iz regije, održano je 459 mečeva, koje je pratilo četiri milijuna gledatelja. EBL je Riot ove godine priznao kao službenu nacionalnu ligu, a pobjednik te lige potkraj travnja nastupit će u Europskoj ligi. Ni sportski klubovi u Hrvatskoj ni kompanije još nisu prepoznali priliku za ulazak na to tržište, čak ni one čija tipična ciljna skupina prati esport. Na globalnoj razini u esport ulazu Coca-Cola, Gillette, Pepsi, Geico, Audi, Adidas, Visa, McDonald’s i mnogi drugi. U Hrvatskoj bi logični sponzori zasigurno bili distributeri informatičke opreme i općenito tehnološke kompanije. Sve velike kompanije, neovisno o sektoru, u budućnosti će u esportu tražiti svoj dio promotivnoga kolača.