Za e-Poslovanje 45,5 milijuna kuna

Premda se u Hrvatskoj o elektroničkom poslovanju priča već godinama, država prema običaju zaostaje za privatnim sektorom. Državne elektroničke usluge koje poduzetnicima olakšavaju svakodnevno poslovanje još su relativno rijetke i razasute, ali s provedbom 45,5 milijuna kuna vrijednog projekta e-Poslovanje, koji će se uglavnom financirati iz europskih sredstava, situacija će se ponešto promijeniti.

Možda je ironično da je najpoznatija i najraširenija državna elektronička usluga bila ona protiv koje su se privatnici najviše bunili – fiskalizacija, a koja je počela prije pet godina. No, unatoč otporu u kojem je ugostiteljski ceh čak prijetio i prosvjedima, elektronička fiskalna kontrola prometa gotovinom danas je općeprihvaćena. Argumenti kontra fiskalizacije više nisu usmjereni prikrivanju prometa, nego su opravdani i konkretni, budući da aktualni sustav nerijetko zna stvarati probleme kod slabijih elektroničkih kasa ili sporije internetske veze pa onda i ubilježiti dvostruke račune za uslugu pruženu jednom. Porezna bi trebala te probleme otkloniti ili barem prišli obračuna poreza blaže gledati na one koji ih imaju zbog objektivnih razloga, poput tehničkih ograničenja ‘internet providera’. S drugim uslugama, poput e-Prijave za mirovinsko osiguranje ili e-Porezne, elektroničkog One stop shopa za usluge Porezne uprave, nema takvih problema.

Originalni plan e-Poslovanja bio je da na jednom mjestu objedini usluge već spomenutih e-Porezne i e-Prijave te e-Zdravstvenog, elektroničkih usluga REGOS-a, Web Bona, elektroničkog Registra godišnjih financijskih izvješća, e-Blokada, Registra koncesija te svih drugih usluga koje su ionako već dostupne građanima putem sustava e-Gradani, poput elektroničke zemljišne knjige i e-Katastra. Prema onom što je dosad poznato, tim će se uslugama zasad moći koristiti u rudimentarnom obliku, putem obavijesti u tzv. PKP-u, poslovnom korisničkom pretincu, s kojih će se moći bez dodatne identifikacije obaviti zadaće na pojedinom elektroničkom servisu. To će se riješiti sustavom e-Ovlaštenja, putem kojeg će tvrtke moći pojedinu fizičku osobu ovlastiti za zastupanje, odnosno za promjenu određenih podataka u elektroničkim servisima namijenjenim poduzetnicima.

Iako je zasad riječ o jednostavnoj upotrebi elektroničkih mogućnosti, i dalje će projekt e-Poslovanje ponešto olakšati i ubrzati procedure kojima se poduzetnici svakodnevno bave. Pritom neće biti isključenih. Ta bi rješenja trebala biti dostupna kao mogućnost svakoj tvrtki u Hrvatskoj. A budući da je riječ o početku objedinjavanja državnih elektroničkih usluga, riječ je o svojevrsnom temelju za budući razvoj jednostavnijeg i uslužnijeg korisničkog sučelja, koje može dočekati i lansiranje novih, ali i razvoj postojećih državnih e-usluga.

Osim PKP-a preostale su dvije komponente projekta e-Poslovanje portal s javnim informacijama za poslovne subjekte koji će sadržavati popis svih usluga na jednom mjestu te tzv. NIASeP – Nacionalni identifikacijski i autentični sustav za ePoslovanje, koji će biti izrađen prema uzoru na jednak sustav namijenjen građanima, odnosno elektronički servis e-Gradani. Kako su nas obavijestili iz Ministarstva uprave, prve usluge za poslovne subjekte trebale bi biti implementirane već ove godine. Projekt će potrajati tri godine, a od 45,5 milijuna kuna njegove vrijednosti 85 posto bit će financirano iz EU-fondova.

Država tako sve više ulazi u prostor koji je već odavno trebala zauzetiti. Estonija, primjerice, bilo kome, a ne samo vlastitim državljanima nudi tzv. e-residency, odnosno elektroničko prebivalište uz pomoć kojeg se može poslovati elektronički te tako, primjerice, pobjeći od prevelike administracije u vlastitoj državi. No, bez obzira na sporost i zaostajanje za drugim državama, ali i privatnim sektorom koji sve agilnije nudi praktične elektroničke usluge poduzetnicima, od elektroničkih računa, sustava za gospodarenje osobnim podacima do aplikacija za praćenje nabave i povezivanje s provjerjenim dobavljačima, podaci kojima država raspolaže još su dovoljno važni da je i kasan iskorak prema mogućnostima ICT-a koristan.