PDV nije uključen u cijenu i iznosi 13% \n PDV nije uključen u cijenu i iznosi 25%

Hrvatski BDP narastao bi za 1150 eura po stanovniku kad bi digitalizacija Hrvatske rasla prema stopi od 10 posto na godinu. Učinak toga bilo bi otvaranje 20.000 novih radnih mjesta. Ohrabruju usluge poput eKataloga, ePlanova, ISPU lokatora, eDozvole i eNekretnina, ali promjene su prespore u odnosu na druge države.

Iako digitalna transformacija javne uprave u Hrvatskoj na prvi pogled još izgleda kao znanstvena fantastika, dublji pogled pokazuje da se u većini tih projekata u raznim područjima ima dijelovi koji se odnose na izradu i primjenu digitalnih alata u poslovanju. Međutim, tro- most osuvremenjivanja regulatornog okvira i prakse javne uprave usporava transformaciju gospodarstva u digitalno i neiskorištenog punog investicijskog potencijala. Sve je to razlog zbog kojega je na svjetskim i europskim ljestvicama Hrvatska u društvu slabo konkurentnih država. Najnovije izvješće o digitalnom napretku EU pozicionira Hrvatsku na 24. mjesto prema DESI-ju (Digital Economy and Society Index). Hrvatska zaostaje u gotovo svim aspektima: integraciji digitalnih tehnologija, digitalizaciji javnih servisa i povezanosti – izuzev upotrebe interneta. U kategoriji ‘Digital Public Services dimension’ na samom smo začelju, tj. na 26. mjestu.

Digitalna transformacija mogla bi donijeti do trilijun dolara rasterećenja na globalnoj razini, i to samo u dijelu javne uprave, gospodarstvo i građani. Svjesne toga, mnoge vlade odavno su ušle u svijet transformacijskih reformi. Brojke kažu da više od 130 zemalja ima online usluge određenih dijelova javnog sektora; 74 posto IT tvrtki zemalja koje su nas prestigle danas govore o boljem korisničkom iskustvu, 50 posto primjećuje učinkovitiji servis, a 39 posto veću agilnost.

Velika Britanija jedna je od predvodnica transformacije koja se oslanja na središnje informacijsko čvorište s uslugama svih ministarstva; Estonija stanovnicima omogućava glasovnje, plaćanje poreza i pristup čak 160 javnih servisa. Dok u Izraelu ulaganja u istraživanje i razvoj iznose više od četvrtine hrvatskoga BDP-a, hrvatsko izdvajanje od 0,85 posto BDP-a daleko je ispod naših potreba. Studija procjene učinka digitalnog poslovanja 2018. – 2020. pokazuje da bi BDP narastao za 1150 eura po stanovniku kad bi digitalizacija Hrvatske rasla prema stopi od 10 posto na godinu. Učinak toga bilo bi otvaranje 20.000 novih radnih mjesta, što je dovoljan razlog da se ubrzamo.

Digitalna transformacija u osnovi je transformacija modela poslovanja primjenom digitalnih tehnologija. Jednako kao što pomaže korporacijama, daje potencijal za razvoj i povećanje performansi javnog sektora. Iako mnoge organizacije misle da primjenom softvera bez prilagodbe poslovnog modela postaju digitalno transformirane, one to nisu. Naime, tom poslu organizacija javne uprave treba pristupiti sustavno. Postupak treba početi analizom digitalne spremnosti ključnih institucija javne uprave, a zatim se na temelju dobivenih rezultata prije svega usredotočiti na poslovni model i sustav; primjena tehnologije dolazi na samom kraju. Hrvatska javna uprava svjesna je nužnosti prilagodbe digitalnom dobu i svakako ohrabruju odluke Vlade o uslugama kao što su eKatalog, ePlanovi, ISPU lokator, eDozvola i eNekretnine. U svakom slučaju, Vlada odmah mora započeti digitalnu transformaciju javne uprave kako bi se mogla nositi s eksponencijalnim promjenama u gospodarstvu i društvu.

Ovogodišnja Liderova konferencija o obiteljskom biznisu u središte je stavila drugu generaciju, od koje većina osnivača očekuje da unaprijedi poslovanje. Otvaramući prošlog petka 9. Liderovu konferenciju ‘Budućnost obiteljskih tvrtki’, glavni urednik Lidera Miodrag Šajatović podsjetio je okupljene na Agrokor, odnosno činjenicu da je i on donedavno bio obiteljska tvrtka. Danas je, prema njegovu mišljenju, opomena svima kakve pogreške izbjeći da se ne dođe na milost i nemilost lešinarskim fondovima. U nastavku konferencije s temom ‘Vodič za drugu generaciju’ zamjenica glavnog urednika Lidera Manuela Tašler predstavila je Liderovo istraživanje izrađeno u suradnji s Hendalom i Bisnodem o nasljednicima obiteljskih tvrtki u Hrvatskoj i što se od njih očekuje.

Istraživanje je pokazalo da je tranzicija upravljanja obiteljskim biznisima, koji su mahom utemeljeni 90-ih godina prošlog stoljeća, provedena u samo 10-ak posto tvrtki. U gotovo pola obiteljskih tvrtki u poslovanju osim osnivača sudjeluju i njegovi nasljednici, a gotovo 30 posto osnivača uskoro namjerava provesti tranziciju upravljanja tvrtkom. Većina osnivača voljela bi da njihovi nasljednici unaprijede poslovanje, ali da ga bitno ne promijene.