Primjer poskupljenja jednog od najvećih opskrbljivača

Novi godišnji ugovori pokazuju da hrvatski poduzetnici plaćaju električnu energiju prema europskim cijenama i još plaćaju utrošućene namete za obnovljive izvore. Brani se samo cijena za kućanstva, koja se subvencionira znatno više nego u ostatku Europe, a gospodarstvo je prepušteno tržištu.

Kad ministri u Hrvatskoj poručuju da električna energija neće poskupjeti, onda se misli jedino na kućanstva. Poduzetništvo i industrija u pravilu ostaju u sjeni priče o slobodnom formiranju cijena električne energije. Mediji nisu posebno zainteresirani za cijenu električne energije koju poduzetnici moraju trošiti, u fokusu su kućanstva, odnosno građani, jer je cijena struje faktor koji može izazvati socijalne nemire. No, s obzirom na to da je tržište električne energije za poduzetništvo liberalizirano još od 2008. godine, poduzetnici dobro znaju što znači kad se cijene potpuno slobodno formiraju. Sudeći prema prvim informacijama o ponudama opskrbljavača do kojih je došao Lider, ove godine cijene električne energije počet će rasti u odnosu na 2017. godinu.

Jednom od poduzetnika koji je sklopio novi ugovor za električnu energiju, a bio je voljan s Liderom podijeliti svoje iskustvo, cijena utrošene energije skočila je za trećinu. Tome valja pridodati i tripot veću naknadu za obnovljive izvore energije, koja je prije 31. kolovoza prošle godine iznosila 0,035 kuna po utrošenom kWh, a sad iznosi 0,105 kuna po utrošenom kWh. Na sve to valja dodati i PDV, ali barem se nije penjala mrežarina, koja je važna stavka konačnoga kompanijskog troška za struju, što je amortiziralo krajnje povećanje troška. No, ukupni mjesečni trošak za električnu energiju tvrtki tog poduzetnika porastao je za oko 30 posto. Riječ je o tvrtki koja većinu svoje proizvodnje, više od tri četvrtine, izvozi u inozemstvo.

– Zbog povećanja cijene električne energije bili smo prisiljeni korigirati cijene svojih proizvoda, od 1,5 do tri posto. No, to nije najbolje sjelo našim kupcima. Izluđuju, šta da vam kažem, ne žele to prihvatiti, kažu nam da se organiziramo i da ne podižemo cijene i odustaju od naših ponuda. Jedan naš stalni kupac iz Francuske tražio je ponudu za šleper naše robe nedavno i sad se jednostavno ne javlja. To nam se dosad nije događalo. Da se mi, proizvođači, ponašamo na takav način i jednostrano podignemo cijene kupcima, sigurno nas nitko ne bi ozbiljno doživljavao. Rezignirani smo zbog odnosa prema nama, naprosto nikog nije briga kolika je cijena električne energije. Moramo je kupiti i tako se postavljaju prema nama, a ne kao prema partnerima. A mi ne možemo jednostavno zadržati cijene naših proizvoda na istoj razini,

jer plaće su ionako niske. Bojimo se lančane reakcije zbog povišenja cijena, a već sad smo na rubu rentabilnosti i nemam gdje rezati. Mislim da je rješenje da država intervenira, barem prema nama proizvođačima, jer se cijena energije za kućanstva subvencionira opterećenjem industrije – rekao je taj izvoznik. Potonju konstataciju našeg sugovornika svako toliko ponavljaju ekonomski analitičari, a uvidom u podatke Eurostata može se lako vidjeti da je ta teza točna. U Hrvatskoj je u 2016. godini mWh za industriju srednje skale bio tri posto skuplji od prosjeka za EU 28, a za srednja kućanstva iznosio je 63 posto prosječne cijene u 28 članica EU.

Drugi industrijalci koji su se Lideru potužili da im je od 1. siječnja porasla cijena električne energije nisu htjeli s nama podijeliti svoja iskustva, što je razumljivo, jer im krajnji trošak ipak nije toliko porastao kao našem sugovorniku, već ‘samo’ oko petnaest posto. Kako je moguće da cijena toliko varira? Odgovor se krije u liberalizaciji tržišta i slobodnom formiranju cijena.

Iz HEP-a, pod čijom je kapom najveći opskrbljavač industrije u Hrvatskoj – HEP Opskrba, koja drži više od 73 posto hrvatskog tržišta u prodaji električne energije poduzetništvu i industriji, objasnili su temelje formiranja cijene za kupce. Dakle, za krajnjega kupca u gospodarstvu cijena se formira temeljem kretanja veleprodajnih cijena na mađarskoj burzi električne energije HUPX-u, uz dodatne faktore kao što su rok na koji se ugovara usluga, trenutak u kojem se ugovara, dijagram potrošnje kupca, rok plaćanja i vrste proizvoda. To znači da je cijena za svakoga kupca, pa onda i konačni trošak električne energije koje trgovačko društvo troši u svom poslovanju, na kraju drugačija.

Ni HEP ni drugi veliki opskrbljavači poput RWE-a i GEN-I-ja nisu željeli na primjerima objašnjavati cijene električne energije za svoje kupce, među ostalim i zato što bi to kršilo odredbe o povjerljivosti iz Zakona o tržištu električne energije i propise koji reguliraju zaštitu osobnih podataka. No, HEP i RWE barem su rekli da su spremni u kontaktu sa svojim kupcima detaljno objasniti razloge promjene cijena.

– RWE Energija definira cijenu individualno prema svakom poslovnom kupcu, sukladno profilu i količini potrošnje te drugim elementima važnima za kreiranje ponude. Tvrtke koje su navodno nezadovoljne uvjetima poslovanja s nama pozivamo da nam se direktno jave – naveo je u odgovoru Lideru predsjednik Uprave RWE-a Zoran Miliša.

Pregledom mađarske burze HUPX-a može se ustaviti da je prosječna cijena električne energije na ‘dan unaprijed’ tržištu u 2017. godini pri baznom opterećenju iznosila 0,38 kuna po kWh, a pri vršnom opterećenju 0,42 kune po kWh, dok je u 2016. godini kWh pri baznom opterećenju stajao 0,24 kuna, a pri vršnom opterećenju 0,38 kuna. Cijene su pritom varirale znatno i u 2016., a posebno u 2017. godini, ali opskrbljavači električne energije, naravno, ne mogu uzeti samo posljednju ili najpovoljniju mjesečnu ili dnevnu cijenu u obzir, već za temelj svojih prodajnih cijena moraju uzimati dulje razdoblje. Da samo preprodaju kupljenu energiju, posljedice za njihove kupce mogle bi biti i teže, jer je, primjerice, u 2017. godini prosječna mjesečna cijena za kWh pri vršnom opterećenju na HUPX-u iznosila od 0,06 kuna do 7,67 kuna, a pri baznom opterećenju od 0,04 kune do 0,6 kuna, uz velike varijacije od mjeseca do mjeseca.

Na hrvatskoj burzi električne energije CROPEX-u, koja se još razvija i koju tek treba umrežiti s regionalnim burzama, primjerice, cijene za 28. veljače ove godine na ‘dan unaprijed’ tržištu kretale su se od 0,27 kuna po kWh do 0,80 kuna po kWh, pri čemu je prosječna cijena energije pri baznom opterećenju iznosila 0,48 kuna za kWh, a pri vršnom 0,58 kuna. Dakle, cijene energije i na domaćoj i na inozemnoj burzi toliko su da poskupljenje za gospodarstvo neće biti iznenađenje. Zasad, ipak, prema podacima koje je dostavio HEP, u siječnju u kategoriji poduzetničkih kupaca, u opskrbenom dijelu ukupne cijene odnosno isključivo za prodanu energiju, ostvarena je tek tri posto viša cijena u odnosu na siječanj 2017. Usporedba realizirane cijene iz siječnja 2017. i siječnja 2016., pak, 10 posto je niža, što također odgovara kretanjima burzovnih cijena.

Što se tiče ostalih parametara, rok ugovorene usluge u pravilu neznatno utječe na cijenu, kao i rok plaćanja potrošene energije, ali na krajnju cijenu može solidno utjecati dijagram potrošnje te trenutak u kojem se sklapa ugovor. Trenutak sklapanja ugovora određuje u kojem se trenutku gledaju cijene u posljednjih godina, a dijagram potrošnje pokazuje kad pojedina tvrtka najviše troši. Naravno, u nižoj tarifi i pri baznom opterećenju potrošača uvijek nedostaje, pa je energiju mnogo lakše i nabaviti na međunarodnoj burzi ako je potrebno, a poduzetnik koji troši mnogo energije pri baznom opterećenju sigurno može dobiti i bolju cijenu od burzovne ili od tvrtke koja veću potrošnju ostvaruje onda kad je električna energija najsuklje. Da u Hrvatskoj nema potražnje za energijom pri baznom opterećenju, odnosno noću, pokazuju i cijene domaćih opskrbljivača koje su niže nego lanjska prosječna cijena na burzi HUPX. Zato je i sisačka željezara nedavno pokrenula dio proizvodnje, ali samo u noćnoj smjeni zbog jeftinije struje.

Hrvatska gospodarska komora (HGK) još nije primila nikakve pritužbe svojih članica za nekakvo drastično povećanje cijena. Istaknuvši slobodu tržišta električnom energijom, HGK je podsjetio da je reagirao onda kad je mogao utjecati na cijenu.

– Upozorili smo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike na objektivne teškoće koje je izazvalo povećanje cijene slijedom odluke o povećanju naknade za obnovljive izvore energije te smo predložili da zajednički izradimo odgovarajuće kriterije za kompenzacijske mjere kojima će se omogućiti zadržavanje proizvodnje, a samim time i radnih mjesta. Ministarstvo je navedeno prihvatilo i vjerujemo da ćemo zajedničkim snagama pronaći odgovarajuće rješenje – poručili su iz HGK.

Koliko će električna energija ove godine poskupiti poduzetništvo, još je prerano prosuđivati jer se situacija iz siječnja može drastično promijeniti. Lani je, primjerice, proizvodnja električne energije iz hidroelektrana padala jer je godina bila sušna, a osim toga u Francuskoj se dogodio izvanredni remont više nuklearnih centrala, što je izazvalo velike turbulencije na tržištu. Uz jači pritisak na stavke cijene koje regulira država, poduzetnicima ne preostaje ništa drugo nego da počnu voditi računa o električnoj energiji kao i o svakoj drugoj troškovnoj stavci u svojim planovima. Nije teško pregledati na vrijeme podatke na HUPX-u i dobiti sliku kakva bi mogla biti cijena iduće godine, pa prema tome pokušati formirati cijene vlastitih proizvoda te strukturu kompanjskih troškova. Ili jednostavno u pravom trenutku zatražiti novi ugovor. Proizvođači koji električnu energiju shvaćaju kao poligon za državnu intervenciju, a ne robu čija se cijena slobodno formira poput sirovine za njihov konačni proizvod, čine pogrešku.