Loš je osjećaj kad na burzi manjka aktivnosti

Hrvatsko gospodarstvo sve sporije raste. Najnovije procjene BDP-a za posljednji prošlogodišnji kvartal razočarale su mnoge. Već se poziva na oprez, potencijalnu krizu i tako dalje. Ipak, treba biti vrlo oprezan u tim procjenama. Naravno, ne treba ih zanemariti. Fondoški menadžeri savjetuju da ulagači uvijek moraju voditi računa o rizičnosti i očekivanom povratu ukupnog ulaganja te ne špekulirati na područjima o kojima ne znaju mnogo ili koja im se čine (pre)kompleksnima. Zato su tu fondovi jer se korist od ulaganja u fondove očituje i u diverzifikaciji (jednom od temeljnih načela ulaganja) koja bi u slučaju izravnog ulaganja bila preskupa i često vrlo teško ostvarljiva.

U Erste Asset Managementu kažu da će ove godine načelno zadržati sličnu ponudu proizvoda. Pogledamo li hrvatsko gospodarstvo, godina iza nas obilježena je gospodarskim rastom i nastavkom pozitivnih trendova koji su se 2015., nakon dugotrajne recesije, pojavili u domaćoj ekonomiji. Globalno se mnogo očekuje od stope rasta. Na toj razini i dalje manje-više dominira niska stopa inflacije. U takvim okolnostima, uz povijesno niske kamatne stope na depozite, fondovi i proizvodi koje nudimo atraktivna su alternativa i/ili dopuna klasičnim depozitima, uzme li se u obzir rizičnost – poručuje Miroslav Jurišić, član Uprave. Novčani fondovi vrlo će vjerojatno biti manje atraktivni u odnosu na obvezničke i ‘short-term’ obvezničke fondove. Također vjerujem da će mješoviti fondovi postati atraktivna investicijska kategorija u razdoblju pred nama. Skrenuli bismo pozornost i na tri fonda You Invest koji uz mogućnost ostvarivanja prinosa nude prednosti koje donosi globalna diverzifikacija – kaže Jurišić.

Fondovska menadžerica OTP Investa Morana Jerković kaže da je dosadašnji hrvatski gospodarski rast pridonio dobroj fiskalnoj izvedbi, zbog čega je i bilo očekivano da će rejtinške agencije povećati hrvatski kreditni rejting, no napominje da je rejting i dalje stupanj ispod investicijskoga. Treba težiti daljnjem povećavanju rejtinga, što bi se moglo napraviti ako proračunski deficit bude nizak, ako javni dug nastavi padati te se provedu strukturne reforme – kaže Jerković. Ističe da bi se ove godine cijene dionica na tržištu kapitala mogle donekle oporaviti ostanu li makroekonomski pokazatelji dobri. Neki su sektori rasli, primjerice brodarstvo i industrija, a rastu i pojedinačne dionice tvrtki koje nisu imale izravne veze s Agrokorom iako je Zagrebačku burzu prošle godine jako uzdrimala afera Agrokor. Negativni se sentiment proširio, zbog čega manjka većih aktivnosti na burzi, što upućuje na to da bi se utjecaj te krize mogao osjetiti i u ovoj godini – zaključuje Jerković.

Dakle, dva su velika rizika: potencijalni manji rast gospodarstva i situacija s Agrokorom. Svakako je važno da potencijalni ulagači u dionice budu sigurni u ono što rade; ako nisu, a ipak bi htjeli ulagati, tu su fondovski menadžeri čiji je posao kvalitetno upravljati portfeljima, prepoznati investicijske prilike te zaraditi novac svojim ulagačima, ali i sebi.