Mirovinci lani imali 9,5 posto više nego prethodne godine

U siječnju ove godine prema Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga četiri hrvatska obvezna mirovinska fonda (OMF) – PBZ Croatia osiguranje, Allianz ZB, Raiffeisen te Erste Plavi mirovinski fond – imala su imovinu vrijednu 92,2 milijarde kuna. Od toga udio Allianz ZB OMF-a iznosi 35,6 milijardi kuna, Raiffeisen OMF-a 28,6 milijardi, PBZ CO OMF-a 15,2 milijarde te Erste Plavi OMF-a 12,8 milijardi kuna. Na kraju 2017. imovina je vrijedila 91,9 milijardi kuna, što je, kažu u Udruzi društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO), povećanje od 9,5 posto u odnosu na isto razdoblje godinu prije te čini 26 posto bruto domaćeg proizvoda. Udio domaće imovine u ukupnoj imovini je oko 84 posto. Usporedba pokazuje, ističu u UMFO-u, da je među tranzicijskim državama Hrvatska predvodnica, a prema istraživanju Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) hrvatski mirovinski fondovi u vrhu su ostvarenih realnih prinosa u europskim zemljama. Ujedno, naglašavaju u UMFO-u, imaju i bolji realni prosječni prinos većine zemalja članica OECD-a, ali i od mirovinskih fondova u Austriji, Belgiji, Kanadi, Nizozemskoj ili Švicarskoj.

Vrijednost imovine dobrovoljnih mirovinskih fondova (ODMF) u siječnju je bila 3,9 milijardi kuna, pri čemu AZ profit čini 38,7 posto, Raiffeisen 30 posto, Erste Plavi expert šest posto, Croatia osiguranje 5,5 posto i Erste Plavi protect 4,9 posto. ODMF-ovi imaju 286.867 članova, od čega na AZ profit otpada 35,5 posto, Raiffeisen 24 posto, AZ benefit 14 posto, Erste Plavi protect 11 posto, Croatia osiguranje devet posto te Erste Plavi expert sedam posto. Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi vlasnici su imovine vrijedne 845.909 kuna i imaju 30.276 članova.

PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond ostvaruje od početka rada prosječan godišnji prinos od 5,21 posto, a Erste Plavi OMF prvi je prema prinosu u kategoriji B s 5,16 posto. Prinos od 6,09 posto od osnutka za Erste Plavi OMF kategorije B stavlja ga na prvo mjesto od početka rada do danas. Od početka postojanja Allianz ZB OMF ostvario je prosječan prinos od 8,57 posto u kategoriji A, 5,64 posto u kategoriji B i 6,41 posto u kategoriji C.

Raiffeisen obvezni mirovinski fond, pak, ima 556.441 člana, od čega ih je u fondu A 1582, u B 545.264 i u fondu kategorije C 9595. Od početka rada pa do kraja 2017. prosječni godišnji prinos svih Raiffeisen OMF-a kategorije A iznosio je 8,98 posto, kategorije B 5,9 posto te kategorije C 7,7 posto. Prošla godina završila je zadovoljavajućim pozitivnim prinosima, posebice ako ih promatrano u kontekstu tržišnih uvjeta. Prinos samo u 2017. g. kategorije A bio je strukturu, novim izlascima na tržište kapitala i daljnjoj privatizaciji. To potkrepljuju činjenicu da je prošla godina bila prva godina od velike financijske krize u kojoj u svijetu dolazi do usklađenoga gospodarskog rasta, što nitko nije očekivao, pa ni središnje banke. U sadašnjim gospodarskim uvjetima sve su G4 centralne banke ‘iza krivulje’ u smislu normalizacije monetarne politike. A unatoč najavama o normalizaciji monetarne politike, valutacije na dioničkim tržištima ostaju povijesno visoke ohrabrene pozitivnim kretanjima, uvidaju u UMFO-u.

Zbog pozitivnih kretanja mirovinski fondovi uz ulaganja u turizam kao dobru priliku vide velike infrastrukturne projekte poput privatizacije HEP-a, obnovljivih izvora energije, hidroelektrane ili marine, koji imaju siguran povrat stoga što je riječ o dugoročnim ulaganjima. Moguća su ulaganja i u inozemstvo, a što se tiče ulaganja u tvrtke OMF-ovi traže da poslovni planovi tvrtki budu održivi, da posluju transparentno i da su tvrtke na burzi. Primjerice, prenose u UMFO-u, lani su uspješno ulagali u Arenu d.d iz Pule, Sunce holding, Hotele Makarska te Jadran Crkvenica hotele i kampove. Mirovinska društva od početka znatan dio sredstava ulažu u hrvatska poduzeća, zainteresirana su i dalje za ulaganja u infrastrukturne projekte te ulaganja u kvalitetna poduzeća koja će fondovima donijeti dugoročan prinos i korist za članove, kaže Grbavac i ističe da je primarni cilj mirovinskih fondova uvijek isti: sigurnost ulaganja imovine svojih članova. Bez obzira na to što su mirovinci od osnivanja zaradili oko 36 milijardi kuna, zagovaraju povećanje izdvajanja za drugi mirovinski stup. Naime, sustav međugeneracijske solidarnosti sve je više neodrživ zbog demografskog pada, što u prvi plan stavlja drugi mirovinski stup, koji bi u budućnosti trebao preuzeti najveći teret mirovinskog sustava i time rasteretiti proračun.