Saša Krbavac

Vrijednost zaračunanih bruto premija (ZBP) osiguranja lani je iznosila devet milijardi kuna ili 4,3 posto više nego godinu prije, prema Hanfinim podacima. To je najveći skok u posljednjih pet godina i može se reći da je ponajprije rezultat boljih gospodarskih kretanja u Hrvatskoj, odnosno većeg optimizma u tvrtkama i među građanima.

Gledajući po ukupnoj zaračunanoj bruto premiji (životna i neživotna osiguranja), i dalje je tržišni lider Croatia osiguranje s 28,9 posto udjela u ZBP-u, no treba napomenuti da je ta kuća lani u srpnju pripojila Croatia zdravstveno osiguranje (udio od dva posto) i u travnju od francuskoga BNP Paribasa preuzela Cardif osiguranje koje sada posluje pod novim nazivom – Croatia osiguranje kredita, s tržišnim udjelom od jedan posto. Inače, udio Croatia osiguranja stabilizirao se nakon pada poslije 2013. (prema podacima Hrvatskog uređa za osiguranje), u kojoj je iznosio 28,9 posto, a lani je završio s udjelom od 26,9 posto. Pretpostavka je da će jedan od glavnih ciljeva Adrisa, većinskog vlasnika CO-a (62,31 posto redovitih i 12,74 posto povlaštenih dionica), biti zadržati se na toj razini. Iako se nagađalo da Adrisov čelnik Ante Vlahović želi izaći iz osiguravajućeg biznisa, istodobno je Croatia osiguranje uz kupnju Cardifa pokušalo povećati svoj udio i u slovenskoj reosiguravajućoj kući Sava Re s 20 na 33 posto, ali odbio ga je slovenski regulator. Vlahović ima puno povjerenje u predsjednika Uprave CO-a Damira Vandelića i zasad nema naznaka da bi Adris izasao iz tog posla, to više što se drugi put žalio slovenskom regulatoru zbog zabrane povećanja udjela u Savi Re.

Drugi je najveći osigurateljski igrač Dubravko Grgić, vlasnik Koncerna Agram čije tvrtke na osiguravajućem tržištu zauzimaju ukupno 20,3 posto. Njegova najveća osiguravajuća kuća Euroherc osiguranje lani je kontrolirala 10,1 posto tržišta, a preostale dvije, Jadransko osiguranje i Agram life, zauzele su 6,6 odnosno 3,6 posto tržišnog udjela.

Pritom je Agram life, na čijem je čelu Tomislav Novačić, među vodećim kućama u segmentu životnog osiguranja na kojemu su, inače, tržišni lideri Croatia zdravstveno osiguranje i Allianz Zagreb. I predsjednik Uprave Jadranskog osiguranja Goran Jurišić može biti zadovoljan stabilnim poslovanjem u segmentu neživotnog osiguranja, no ovdje je važno napomenuti da Euroherc, Grgićeva najveća osiguravajuća kuća, ima istoimenu tvrtku u BiH na čijem tržištu od početka godine posluje još jedna tvrtka, Adriatic osiguranje, nastala nakon što je u studenom prošle godine Bosna – Sunce osiguranje (BSO) preuzelo portfelj Zovko osiguranja iz Žepča.

U Eurohercu su se lani dogodile dvije velike promjene: dugogodišnjeg predsjednika Uprave Damira Zorića zamijenila je Ivana Bratanić, ali još je važniji bio iskorak u Austriju otvorenjem podružnice u Beču. Za sada nema informacija kako posluje tvrtka u Austriji, ali još je rano za ocjene. Kad je riječ o Hrvatskoj, Grgić je sa svojim tvrtkama ostvario želju da kontrolira petinu osiguravajućeg tržišta u Hrvatskoj i uz Vlahovića je glavni akter u tom biznisu.

Nisu to jedine promjene na hrvatskom tržištu osiguranja. Početkom prosinca Vienna Insurance Group (VIG) odlučio je do kraja travnja svojemu Wiener osiguranju VIG-u pripojiti društvo Erste osiguranje VIG. Kako je još tada izjavila predsjednica Uprave VIG-a Elisabeth Stadler, ‘spajanje resursa i stručnosti obaju društava donijet će velike pogodnosti za klijente, banku i osiguravatelja’. Još je važnije da tim spajanjem Wiener osiguranje zauzimaju ukupno 20,3 posto.

Tržišni lider Croatia osiguranje lani je pripojio Croatia zdravstveno osiguranje, preuzeo Cardif osiguranje i pokušava povećati udio i u slovenskoj Savi Re.

Allianz Zagreb, druga je najveća pojedinačna osiguravajuća kuća u Hrvatskoj, jedina je uz Croatia osiguranje čiji ZBP prelazi milijardu kuna (Allianz 1,1 milijardu kuna, Croatia osiguranje 2,4 milijarde kuna). Predsjednik Uprave Boris Galić može biti zadovoljan liderskom pozicijom u segmentu životnog osiguranja (udio od 18,5 posto) iako su im lanjske premije bile za 1,5 posto manje u odnosu na 2016. i iznosile su 531,3 milijuna kuna. Međutim, u segmentu neživotnog ispred te su kuće i dalje Croatia osiguranje (31,1 posto) i Euroherc (15 posto). Iako je u tome rastao, nije dovoljno da bi ugrozio vodeći dvojac. Ostvarili VIG u sljedećem razdoblju 10-postotni udio na tržištu prema ZBP-u, bit će to, uz CO, tvrtke u Agramovu sustavu i Allianz, četvrta osiguravajuća tvrtka koja je prešla tu magičnu brojku.

Možda je pretjerano reći da je riječ o velikoj četvorki, ali ipak se izdvajaju svojim poslovnim aktivnostima.

I preostale osiguravajuće kuće poslovale su solidno. Vrijedi napomenuti da u strukturi od ukupno malo više od devet milijardi kuna bruto premija na neživotna osiguranja otpada 6,1 milijarda kuna, a na životna osiguranja 2,9 milijardi kuna. Predsjednica Uprave Uniqa osiguranja Saša Krbavac smatra da više nema prostora za privlačenje klijentâ niskim cijenama, nego da treba naglasiti inovativnost u razvoju novih proizvoda i fleksibilnost u odnosu prema klijentima te pritom zadržati kvalitetu proizvoda.

Najveći potencijal daljnog rasta imaju dobrovoljna zdravstvena osiguranja. Ona su posljednjih nekoliko godina u usponu zbog situacije u zdravstvu koja ne obećava jer su liste čekanja sve dulje. Veliki potencijal imaju i imovinska osiguranja jer većina imovine u Hrvatskoj još nije osigurana i svake se godine suočavamo sa sve većim prirodnim nepogodama čije posljedice država ne može sanirati – kažu u Uniqa osiguranju.

Prodaju životnih osiguranja može ograničiti daljnji pad kamatnih stopa, upozoravaju u Graweu Hrvatska. To je, inače, segment u kojemu ta osiguravajuća kuća ostvaruje većinu svojih prihoda. Lanjska je godina, kažu, za njih bila odlična jer je ukupno zaračunana premija vrijedila 412,9 milijuna kuna (u 2016. bila je 383,6 milijuna kuna). Premija iz skupine životnih osiguranja sudjelovala je u ukupnoj premiji s 278,3 milijuna kuna (2016. – 253,5 milijuna kuna), a u skupini neživotnih osiguranja sa 134,6 milijuna kuna (2016. – 130,1 milijuna kuna). Ukupni je udio te kuće na tržištu oko pet posto. Predsjednik Uprave Igor Pureta kaže da prilika za rast ima u svim vrstama neobaveznog osiguranja.

Na osiguravateljima je, HUO-u, HANFA-i i Ministarstvu financija da edukacijom i pružanjem kvalitetnih informacija i savjeta potaknu javnost na pravodobnu brigu za vlastite živote i imovinu. Prioriteti osiguravatelja i u ovoj će godini biti digitalizacija poslovanja i jača usmjerenost na potrebe klijenta te daljnje jačanje financijske pismenosti javnosti. Sa sve većom svijeću o važnosti pravodobnog ugovaranja osiguranja i prenošenja rizika na osiguravatelje smanjivat će se ekonomski gubici nastali kao posljedica štete – kažu u Graweu Hrvatska.

U Triglav osiguranju, na čijem je čelu Marin Matijaca, napominju da je zbog liberalizacije autoosiguranja tržište izgubilo premije veće od milijarde kuna na godinu, što dosad nije zabilježeno. Ipak, pad je zaustavljen i očekuju lagano povećanje, a u posljednjih nekoliko godina vidljiv je i rast prosječne premije automobilskoga kaska.

Očekujemo da će se trend nastaviti i da će se sve više prodavati kasko s franšizama. Zasad je malo imovine osigurano, to je dosad neiskorišten potencijal – kažu u Triglavu i poručuju da bi država trebala poreznom politikom poticati životna, mirovinska i zdravstvena osiguranja.

Posebno ističu da će budućnost tržišta ovisiti o makroekonomskim i mikroekonomskim kretanjima važnima za BDP Hrvatske i zemalja koje su najveći kupci hrvatskih proizvoda i usluga te raspletu situacije s koncernom Agrokor. U svakom slučaju, tržište osiguranja lagano raste, u skladu s laganim rastom hrvatskoga gospodarstva.