SEPA izravno terećenje – implementacija

Svi sudionici platnog sustava Republike Hrvatske već su upoznati s promjenama koje je donijelo uvođenje standarda SEPA (Single Euro Payments Area), ponajprije primjena platne usluge SEPA kreditni transfer i SEPA izravno terećenje. SEPA kreditni transfer u sve je sustave u Hrvatskoj uspješno uveden 6. lipnja 2016., a SEPA izravno terećenje 5. lipnja 2017.

Europska unija želi uvesti iste osnovne uvjete, s istim pravilima i obvezama, u sve aspekte života svojih stanovnika/poslovnih subjekta, pa tako i u dijelu inicijiranja i provođenja plaćanja u eurima, bez obzira na to je li riječ o nacionalnim (domaćim) ili prekograničnim plaćanjima. Stoga je Europsko platno vijeće (European Payment Council) razvilo jedinstven sustav SEPA pravila i standarda za paneuropske platne usluge: SEPA kreditni transfer i SEPA izravno terećenje.

Republika Hrvatska kao članica Europske unije prihvaća SEPA standarde, a na inicijativu Hrvatske narodne banke u nas je pokrenut nacionalni projekt SEPA koji u dijelu primjene SEPA izravnog terećenja još traje.

Usluga izravnog terećenja već je poznata korisnicima platnih usluga, često kao ‘trajni nalog’, a isto podrazumijeva uslugu platnih transakcija koje banka izvršava na temelju ugovora s platiteljem, pri čemu podatke za naplatu banka u kojoj platitelj ima otvoren transakcijski račun zaprima od primatelja sredstava.

Izravno terećenje nacionalna je ili prekogranična platna usluga za terećenje platiteljeva računa za plaćanje kada transakciju inicira primatelj plaćanja na osnovi prethodne sukladnosti platitelja.

SEPA shemu izravnog terećenja čine poslovna pravila, postupci, tehnički standardi i formati elektroničkih platnih naloga u datotekama, čime se postiže visoka razina automatiziranosti, transparentnosti i sigurnosti. SEPA shema izravnog terećenja obuhvaća dvije sheme: Osnovnu (engl. Core SEPA Direct Debit) i Poslovnu, tzv. B2B (engl. Business to Business SEPA Direct Debit). Svaka od navedenih shema definirana je pravilima i dodatnim dokumentima.

Banke su počele pružati usluge SEPA izravno terećenje i prema Osnovnoj i prema Poslovnoj shemi 5. lipnja 2017. Za SEPA izravna terećenja prema Osnovnoj shemi uvedeno je prijelazno razdoblje prilagodbe koje traje do 3. lipnja 2019. Isto pretpostavlja da primatelji plaćanja u prijelaznom razdoblju iskoriste ili postojeća izravna terećenja ili SEPA izravna terećenja. SEPA izravna terećenja prema Osnovnoj shemi odnose se na platitelja koji je potrošač (fizičku osobu), koji pružatelju usluge/primatelju plaćanja (npr. komunalnom društvu) daje suglasnost za terećenje njegova transakcijskog računa za usluge koje taj pružatelj usluge pruža potrošaču.

Poslovna shema odnosi se na izravna terećenja u kojima je platitelj nepotrošač i koji također pružatelju usluge/primatelju sredstava daje suglasnost za terećenje platiteljeva transakcijskog računa. Za razliku od postojećih izravnih terećenja kada je suglasnost dana banci u kojoj platitelj ima otvoren transakcijski račun, u SEPA izravnim terećenjima suglasnost se daje primatelju plaćanja te primatelj upravlja tim suglasnostima u smislu čuvanja suglasnosti i brige za njih.

Na temelju podataka sa suglasnosti primatelj plaćanja kreira i inicira naloge za izravno terećenje. Suglasnost se ponajprije daje na papiru, a bankovna zajednica radi i na rješenju modela e-suglasnosti koji će omogućiti potpunu elektroničku komunikaciju u davanju suglasnosti od platitelja prema primatelju. Bankovna zajednica ujedno je izradila jedinstveni obrazac suglasnosti za izravno terećenje za sve primatelje plaćanja u Republici Hrvatskoj.

U obje sheme primatelj plaćanja prije naplate putem izravnog terećenja platitelju dostavlja obavijest o datumu i iznosu terećenja te osnovnim podacima sa suglasnosti. Na temelju dostavljenih obavijesti primatelja plaćanja, platitelj osigurava sredstva za izvršenje naloga izravnog terećenja na datum terećenja. Nakon slanja obavijesti platitelju, primatelj plaćanja kreira nalog za izravno terećenje koji šalje u svoju banku na izvršenje, a banka u kojoj primatelj ima otvoren transakcijski račun šalje nalog u banku u kojoj platitelj ima otvoren transakcijski račun na izvršenje. Banka platitelja na dan izvršenja tereti račun platitelja pod uvjetom da su osigurana sredstva za provođenje naloga.

Osnovna shema omogućava platitelju povrat sredstava izvršenog izravnog terećenja u roku od osam tjedana od datuma terećenja. Pravo povrata sredstava platitelj realizira u banci u kojoj ima otvoren transakcijski račun. Na temelju zahtjeva za povrat koji je podnio platitelj primatelj će u banci u kojoj ima otvoren transakcijski račun biti terećen za iznos povrata. Posljedice povrata sredstava platitelj i primatelj rješavaju međusobno, neovisno o bankama u kojima imaju otvorene transakcijske račune.

Primatelj plaćanja nakon iniciranja naloga izravnog terećenja uvijek zaprima pravodobnu informaciju ako određeni nalog nije proveden te o razlogu zašto nije proveden, kako bi primatelj mogao poduzeti daljnje korake radi naplate svog potraživanja.

Nalozi su za izravno terećenje koje kreira primatelj u formatu ISO 20022 XML koji je jedinstven za sve banke u Republici Hrvatskoj, a čime se standardizira izvršenje naloga izravnog terećenja. Primatelj plaćanja iniciranje naloga za izravno terećenje može obavljati preko jedne banke, neovisno o tome u kojoj banci platitelj ima otvorene transakcijske račune, a upravo standardizacija izvršenja naloga omogućava primatelju da jednostavno promijeni banku putem koje inicira nalog za izravno terećenje.

Tako su primatelju dostupni platitelji iz svih banaka koje su pristupile Osnovnoj i/ili Poslovnjoj shemi, čime se potencijalno povećava broj korisnika za koje primatelj naplatu obavlja izravnim terećenjem.

Postojeći primatelji sredstava, prema Nacionalnom planu migracije, obavljaju pripreme za migraciju te se migracije uspješno obavljaju i možemo zaključiti da je u tijeku još jedan uspješan projekt cijele bankovne i financijske zajednice.

Od uvođenja SEPA izravnih terećenja usluga i dalje živi, pa su se pojavili i primatelji sredstava koji su se prvi put počeli koristiti uslugom, i to samo prema SEPA pravilima. Prema pitanjima potencijalnih korisnika zaključujemo da ova usluga itekako ima potencijala, odnosno da su svi sudionici prepoznali njezine prednosti.