STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE Seminari i savjetovanja ograničeni na najviše sedam dana

Prema izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak koje se primjenjuju od 1. siječnja, samo radniku upućenom na seminar, savjetovanje ili drugi oblik obrazovanja koji traje do sedam dana mogu se neoporezivo isplatiti dnevnice i naknada za upotrebu privatnog automobila od dvije kune po prijeđenom kilometru.

Školarine i kotizacije za stručne skupove koje poslodavci plaćaju za svoje radnike nisu oporezivi dohodak radnika, a poslodavcu su u ukupno plaćenoj svoti porezno dopustivi rashod. Pri tome mora biti ispunjen uvjet povezanosti obrazovanih sadržaja s djelatnošću poslodavca i poslovima koje radnik obavlja. Izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak koje se primjenjuju od 1. siječnja 2018. unekoliko su izmijenjena porezna obilježja izdataka za školovanje i stručno usavršavanje radnika.

Ako se radnika školuje i usavršava u mjestu različitom od sjedišta poslodavca ili od prebivališta odnosno boravišta radnika, poslodavac može radniku neoporezivo nadoknaditi izdatke za prijevoz do visine cijene javnog prijevoza i izdatke za smještaj do visine stvarnih troškova dokumentiranih računom. Samo ako je radnik upućen na seminar, savjetovanje ili drugi oblik obrazovanja koji traje do sedam dana, mogu mu se neoporezivo isplatiti dnevnice i naknada za upotrebu privatnog automobila od dvije kune po prijeđenom kilometru. Dnevnice i naknada za upotrebu privatnog automobila u tom se slučaju nadoknađuju na temelju putnog naloga. Ako je putovanje trajalo više od sedam dana, radniku se može neoporezivo isplatiti više od sedam dnevica jer je kriterij od sedam dana propisan za trajanje obrazovnog oblika, a ne za ukupno trajanje putovanja. Za obrazovne oblike koji traju dulje od sedam dana ne mogu se isplaćivati ni neoporezive dnevnice ni naknada za upotrebu privatnog automobila. S obzirom na to da se neki višemjesečni i višegodišnji obrazovni oblici održavaju u kraćim vremenskim intervalima (moduli, ciklusi) koji zasebno traju do sedam dana, postavlja se pitanje mogu li se npr. radniku polazniku doktorskog studija koji svaki drugi tjedan putuje u drugi grad na predavanja neoporezivo isplatiti dnevnice i naknada za upotrebu privatnog automobila jer je svaki predavački ciklus kraći od sedam dana. Za porezne svrhe mjerodavno je trajanje cijelog obrazovanog oblika, pa se u tom slučaju radniku mogu neoporezivo nadoknaditi samo troškovi prijevoza do visine cijene javnog prijevoza i smještaj, i to ako mu je odobren i ako ga dokumentira računom. Ta se porezna pravila jednako primjenjuju za obrazovne oblike koji se održavaju u Hrvatskoj i za obrazovanje u inozemstvu.

U cijenu kotizacije za kraće obrazovne oblike često je uključen obrok za sudionike stručnog skupa, npr. ručak u stanci između dva dijela skupa, svečana večera i slično. Ako je taj podatak izričitom naveden u računu za kotizaciju, programu, ponudi ili rasporedu o održavanju stručnog skupa, a radniku se za odlazak na taj skup isplaćuju dnevnice, treba ih umanjiti za 30 posto ako je u cijeni kotizacije ručak ili večera odnosno za 60 posto ako su uključena oba obroka. Doručak je dio troškova smještaja i ne utječe na mogućnost isplate neoporezivih dnevica. Propisi o porezu na dohodak koji su bili na snazi do kraja 2016. izričitom su navodili mogućnost plaćanja knjiga i druge literature kao dio troškova obrazovanja radnika. Novi Zakon i Pravilnik o porezu na dohodak to više ne navode, ali sadržavaju opću odredbu o neoporezivim izdacima za obrazovanje, što uključuje i literaturu potrebnu za školovanje i usavršavanje radnika.

Radnik je dužan obrazovati se i stalno usavršavati za potrebe poslodavca. Odbijanje poslodavčeva naloga da se stručno usavršava za koje radnik nema opravdan razlog znači povredu ugovora o radu za koju bi radnik mogao snositi sankcije. Za razdoblja u kojima se stručno osposobljava za potrebe poslodavca radnik ima pravo na naknadu plaće, u pravilu u visini plaće koju bi ostvario da je u te dane radio. U praksi nastaju prijepori ako poslodavac radniku naloži obvezu stručnog usavršavanja koje se održava izvan radnog vremena pa radnik traži da mu se to razdoblje plati kao prekovremeni rad. U razdoblju stručnog usavršavanja radnik ne obavlja poslove svoga radnog mjesta, stručno usavršavanje nije rad i radnik nema osnovu zahtijevati da mu se ti sati plate kao prekovremeni rad. Poslodavac koji ulaže u obrazovanje radnika može koristiti porezne olakšice pri plaćanju poreza na dobit i poreza na dohodak. Olakšica funkcionira prema modelu da mu izdaci za obrazovanje radnika koje je iskazao u rashodima još jednom umanjjuje poreznu osnovicu, ali ne u ukupnom iznosu, nego u propisanom postotku. Postotak ovisi o tome je li riječ o izdacima za opće ili za posebno obrazovanje, o veličini poslodavca te o tome na kojem području/djelatnosti poslodavac posluje. Na osnovi izdataka za školovanje i usavršavanje radnika poslodavac čak može uvećati porezni gubitak, što mu daje pravo da u sljedećih pet godina za te iznose umanjjuje poreznu osnovicu poreza na dobit odnosno poreza na dohodak.