Njihovost leasinga nije ostala neokrznuta događajima u vezi s Agrokorom. Rasli su zbog toga troškovi vrijednosnog usklađenja imovine, a ujedno je situacija s Agrokorom pridonijela smanjenju investicijskih aktivnosti za druge gospodarstvenike poslovno vezane uz Agrokor, navela je Klaudija Karabuva Vidas, predsjednica Udruženja leasing društava pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Dodaje da je na kraju 2017. u Hrvatskoj djelovalo ukupno 17 registriranih leasing društava (dva manje nego godinu prije), ukupne bilančne vrijednosti od 18,1 milijardu kuna.
Tijekom godine sklopljeno je više od 53.000 ugovora o leasingu, a vrijednost novosklopljenih ugovora iznosila je 7,3 milijarde kuna, što je u odnosu na prethodnu godinu rast od 12,6 posto. Vrijednost novosklopljenih ugovora za osobne automobile s 56 posto dominira, na gospodarska vozila otpada 28 posto, opremu 10 posto te na plovila šest posto. Poslovni prihodi u odnosu na 2016. godinu veći su 10 posto, a došlo je do znatnijeg rasta troškova ispravka vrijednosti, tako da je ukupni neto dobitak na razini industrije u iznosu od 211 milijuna kuna za 17 posto niži nego prethodne godine. Vrijednost potraživanja starijih od 90 dana u odnosu na ukupni leasing portfelj iznosi 8,5 posto. Povrat na prosječnu aktivu iznosio je 1,2 posto i u skladu je s vrijednostima ostvarenima na zrelim leasing zapadnoeuropskim tržištima – kaže Karabuva Vidas.
Problem u tečajnoj razlici dodaje da je financiranje rent-a-car društava i društava koja se bave poslovnim najmovima na kraći rok naraslo u prošloj godini te se takvi trendovi očekuju i nadalje. Karabuva Vidas smatra da se ponuda leasinga svakako može i treba proširivati na financiranje objekata koji služe za obavljanje gospodarskih aktivnosti kao što su poljoprivreda, građevina, medicinske i turističke djelatnosti.
Vrijednost, pak, imovine Erste&Steiermärkische S-Leasinga u 2017. iznosila je 2,3 milijarde kuna s tržišnim udjelom od 12,7 posto, a vrijednost novozaključenih ugovora bila je 1,2 milijarde kuna, zbog čega zauzima treće mjesto na tržištu s udjelom od 15,7 posto. Ostvario je neto dobit od 31,7 milijuna kuna, nižu 11 posto u usporedbi s 2016., ističu u njemu, ponajviše zbog negativnog učinka tečajne razlike od šest milijuna kuna ‘u minusu’ koju je Društvo zabilježilo posljednji dan u godini.
