Energetika

Hrvatsko tržište plina vrijedno je oko 15 milijardi kuna, no uz daljnju liberalizaciju, prije svega cijena za kućanstva, teško je reći hoće li plin poskupjeti ili pojeftiniti, iako se očekuje skuplji plin za građane. Za koliko, ne zna se, ali zna se da će lokalnih distributera koji sada opskrbljuju kućanstva u skoroj budućnosti biti manje, kao i opskrbljivača koji trenutačno na tržišnoj osnovi opskrbljuju samo poduzeća. To se već događa jer su neke tvrtke počele preuzimati manje lokalne distributere, kao što je to nedavno učinio RWE preuzimajući plinskog distributera Montcogim-plinaru iz Svete Nedelje. Time će RWE distribuirati plin u šest gradova i općina u okolici Zagreba – Svetoj Nedelji, Karlovcu, Jastrebarskom, Sisku, Pleternici i Stupniku. Tvrtka upravlja sa 370 kilometara, kažu u RWE-u, najsuvremenije mreže koja stvara najmanje gubitaka u Hrvatskoj (0,5 posto) i opskrbljuje 11 tisuća kupaca u regiji od ukupno 60 tisuća te vjeruju da postoji velik potencijal za razvoj ovoga biznisa. Kako su lani ušli u partnerstvo s Gradom Koprivnicom kupnjom 75 posto vlasničkog udjela u tvrtkama za opskrbu i distribuciju plina – Koprivnici opskrba i Koprivnici plin, postali su treći najveći igrač u distribuciji plina u Hrvatskoj s pet posto tržišnog udjela.

– Vjerujemo da će naše poslovanje u Koprivnici, Karlovcu, Sisku, Svetoj Nedelji, Pleternici i Stupniku ostati snažno i dalje se razvijati, u okrilju RWE-a, kao jakog međunarodnog partnera. Naša strategija u Hrvatskoj ponajprije je organski rast, ali i akvizicije lokalnih distributera plina – kaže predsjednik Uprave RWE Hrvatske Karl Kraus.

Osim RWE Hrvatske koja se preko svojih tvrtki kćeri bavi prodajom plina (opskrbljivač), a kupnjom dvaju lokalnih distributera i distribucijom, u kupnju distributera ušao je i jedan distributer – Gradska plinara Zagreb (GPZ). Ta gradska tvrtka dala najbolju ponudu i preuzela Elektrometal – distribuciju plina na nedavnoj javnoj dražbi na Trgovačkom sudu u Bjelovaru, čime će svoju mrežu proširiti za 500 kilometara i gotovo 14 tisuća novih korisnika. Inače, GPZ je i bez te akvizicije najveći distributer u Hrvatskoj. – Dio je naše dugoročne strategije razvoja i širenje distribucijske mreže – poručuju iz GPZ-a.

To pak znači da možemo i ubuduće od ove dvije tvrtke, ali ne samo od njih, očekivati akvizicije, to prije što Kraus smatra da će se tržište plina sigurno konsolidirati jer je to pitanje ekonomije razmjera. Naime, broj od 35 lokalnih distributera, smatra on, neodrživ je i samo će nekoliko glavnih igrača dugoročno preživjeti na tržištu. – Iako je taj proces usporen zbog nedovršene liberalizacije tržišta plina, počeo je upravo našim akvizicijama te vjerujemo da će se nastaviti. Naš je cilj i dalje ulagati u plinsko poslovanje u Hrvatskoj – kaže Kraus.

Tržište nije potpuno liberalizirano jer iako poduzeća plin nabavljaju od opskrbljivača po tržišnoj cijeni, kućanstva ga kupuju od lokalnih distributera po povlaštenoj cijeni i u toj su situaciji distributeri koji imaju svoju mrežu ujedno opskrbljivači.

Naime, prema Zakonu o tržištu plina, HEP Opskrbi je domaći proizvođač plina, a to je u Hrvatskoj Ina, dužan po reguliranoj cijeni prodavati plin, a onda ga HEP dalje prodaje distributerima također po reguliranoj cijeni. Zatim distributeri opskrbljuju krajnje korisnike. Ina, dakle, dio svoje proizvodnje plina mora namijeniti samo za hrvatska kućanstva, a HEP taj plin može plasirati samo distributerima za kućanstva, čime se u ovom slučaju distributeri pretvaraju i u prodavatelje (opskrbljivače) kućanstvima. Iako distribucija plina nema izravne veze s liberalizacijom (dodjeljuje se koncesija za distribuciju od jedinice lokalne samouprave, a svima se omogućuje ravnopravan, nediskriminirajući i transparentan pristup distribucijskoj mreži), lokalni distributeri koji jedini prodaju kućanstvima plin imaju veće troškove poslovanja, a treba stalno i ulagati u mrežu. To će posebno doći do izražaja kada HEP ne bude više jedini ovlašteni veleprodajni prodavatelj plina u Hrvatskoj, odnosno kada nakon liberalizacije kućanstva budu nabavljala plin izravno od opskrbljivača po tržišnoj cijeni.

– Ogrupnijanje distribucijske mreže nužno je za osiguranje njezine održivosti. Sigurno je da će se u srednjoročnom razdoblju znatno smanjiti broj distributera. Vjerojatno je da bi u budućnosti na području Hrvatske moglo djelovati pet-šest tvrtki koje se bave distribucijom plina – smatraju u HEP-u.

U ovoj državnoj tvrtki imaju planove s plinskim biznisom. Kažu da kao opskrbljivač na veleprodajnom tržištu HEP Opskrba drži gotovo 50 posto prodaje, dok u maloprodaji HEP Plin ima udjel od 13 posto sa snažnim rastom prodaje poduzetništvu.

– Bez obzira na to kako će dugo obavljati djelatnost opskrbljivača na veleprodajnom tržištu, HEP dugoročno računa na plin u sklopu ukupnog poslovanja. U tom kontekstu HEP planira daljnje pozicioniranje na hrvatskom tržištu u području opskrbe kućanstava i industrije, kako aktivnim sudjelovanjem u konsolidaciji hrvatskog plinskog tržišta, tako i ponudom ujedinjene usluge opskrbe plinom i električnom energijom kao jednog od razvojnih pravaca poslovanja – poručuju iz HEP-a.

Iako se deregulacija cijena i za kućanstva najavljava još u 2017., pa i u ovoj godini, profesorica na zagrebačkom Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Daria Karasalihović Sedlar podsjeća na to da će regulirana cijena ostati i u duće tri godine, iako smatra da to nije najbolje rješenje.

– Za cijelo tržište bolja bi bila potpuna tržišna deregulirana opskrba koja bi pročistila broj sudionika u opskrbi i prirodno utjecala na njihovo smanjenje, što se i događa, ali ne tempom koji neki priželjkuju – kaže Karasalihović Sedlar. I Nenad Hranilović, direktor Međimurje plina, smatra da je liberalizacija za kućanstva neopravdano odgođena jer je dana izbor. Ova se tvrtka bavi i opskrbom i distribucijom, a Hranilović ističe da žele ojačati svoj položaj na tržištu i kao distributer i kao opskrbljivač.

– To podrazumijeva i okupnijavanje i s tim u vezi pratimo razvoj i događaje na tržištu – dodaje.

Kad je riječ o opskrbljivačima koji prodaju plin tvrtkama na tržišnoj osnovi, Hranilović navodi da u tom dijelu tržišta nema većih zapreka.

– Ima nekih problema u vezi s poštovanjem ugovornih obveza, posebice cijena kod nekih opskrbljivača, no to će se urediti – kaže. U riječkoj tvrtki Energo očekuju da će i među opskrbljivačima, kojih je trenutačno 54, slijediti okupnijavanje, odnosno da će tržište opskrbe plinom u Hrvatskoj preuzeti pet-šest najvećih opskrbljivača.

– To će stvoriti višak radne snage u tvrtkama koje se istodobno bave i distribucijom i opskrbom, a morat će se prilagoditi novonastaloj situaciji – naglašavaju.

Najveća je tvrtka u opskrbi plinom PPD koji je potpisivao obvezujući sporazum s E.ON. Ruhgras grupom za isporuku prirodnog plina, čime je dugogodišnji Inin monopol (koja dio još mora prodavati HEP-u) doveden u pitanje. Poslije su potpisani ugovori s Gazpromom, MVM-om i drugim europskim partnerima, a ne bi nas trebale iznenaditi i neke akvizicije.

Prema podacima koje nam je ustupila profesorica Karasalihović Sedlar, potrošnja plina polako raste u Hrvatskoj nakon najniže razine u 2014., što je vjerojatno povezano i s gospodarskim oporavkom, ali nastavi li se rast ovim tempom, tek ćemo za dvije ili tri godine dostići razinu iz 2008., kada je potrošeno 28.628 gigavatsati plina. Usput, to ujedno može biti još jedan pokazatelj da nam se gospodarstvo sporije oporavlja nego što bismo željeli. U svakom slučaju, tržište se polako pokreće, okupnijavanja su neizbježna i kod distributera i kod opskrbljivača, a dinamika će ovisiti i o konačnoj deregulaciji koja će izostati još najmanje tri godine.