Reagiranje države na prirodne katastrofe opet je u središtu pozornosti ove rubrike, drugi tjedan zaredom. Ovaj put riječ je, naravno, o Hrvatskoj Kostajnici, koja se našla zarobljena između zemlje i vode, između odrona i poplava. Mjestašće između Une i brda Djed i bez tih nepogoda bilo je najnerazvijeniji grad u Hrvatskoj, u kojem je, prema podacima Bisnodea, samo 36 tvrtki prijavilo godišnji financijski izvještaj za 2016. Sve skupa 140 zaposlenih ostvarilo je prihod od 30-ak milijuna kuna, čime bi, da posluju kao jedna tvrtka, Hrvatska Kostajnica bila tek 2707. tvrtka prema prihodima u Hrvatskoj. I još s kumulativnim gubitkom od 2,4 milijuna kuna. Očito, posljedice nepogoda morat će sanirati država.
Premijer Plenković to je i pričao u utorak, tješiće Kostajničane. Obećao je svu pomoć, pa i lijekove ženi koja je ostala bez ičega. A kad je premijer otišao, stradalnica je dobila – andol. Zato, oprezno s državnim obećanjima. Zadnji stanovnik kontejnerskog naselja još nije izašao iz kontejnera u Gunji. A prije tijedan dana spomenuo sam i ponižavajuće odštete za lanjske požare i poplave. Baš me zanima hoće li netko u Hrvatskoj Kostajnici oboriti rekord žene iz Kukljice na Ugljanu, kojoj je država nadoknadila štetu od poplave s 2,70 kuna. Ne, nije tipfeler, to je zaista isplata od dvije kune i sedamdeset lipa.
