Javna rasvjeta obnavlja se europskim novcem

Svi smo se toliko naviknuli na nju da ne možemo ni zamisliti život bez nje. Što je to? Odgovor na ovu zagonetku električna je energija, a može biti i bilo što drugo povezano s njom. Recimo javna rasvjeta. Život bez javne rasvjete u urbaniziranim sredinama bio bi znatno nesigurniji, neosvijetljenim prometnicama bilo bi mnogo teže voziti, neosvijetljenim četvrtima nesigurnije šetati. I dok u svakodnevnom životu rijetko komu padne na pamet koliko su električna energija i njezine dobrobiti poput javne rasvjete korisne i ugodne, u Hrvatskoj ipak ima sredina koje se brinu za to, pa i to kako obnoviti ta zajednička trošila i uštedjeti energiju koja koristi svima. Naravno, zahvaljujući pomoći iz europskih fondova koji su sve više usmjereni potpomaganju svih vrsta projekata energetskih obnove i učinkovitosti.

U tijeku su dva vrlo velika projekta obnove javne rasvjete u Hrvatskoj: ‘Newlight’, koji će se provesti u 57 gradova i općina na području Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije, te ‘RePubLEEeC’ u Gradu Zagrebu. Ukupno vrijede više od 80 milijuna eura, ali većina od toga, čak 60 milijuna eura, otpast će na zagrebački projekt. Ukupni su troškovi razvoja projekta ‘RePubLEEeC’ kojim će se tek stvoriti okvir za rekonstrukciju i osuvremenjivanje sustava gradskog sustava rasvjete procijenjeni na dva milijuna eura. Zagreb je iskoristio EIB-ov financijski instrument ‘ELENA’ iz kojega će financirati 90 posto troškova. Ugovor je zaključen lani i projekt je tek na početku. U idućih godinu i pol dana Grad bi u sklopu projekta trebao izraditi desetogodišnji plan razvoja javne rasvjete, glavne projekte rekonstrukcije javne rasvjete za najmanje 30 posto rasvjetnih tijela, odnosno najmanje 30 posto gradskog sustava rasvjete u Zagrebu, dokumentaciju za javnu nabavu rekonstrukcije i modernizacije sustava, uključujući i studije izvedivosti, komparator troškova javnog sektora, ugovore i mehanizme plaćanja, standard usluga, matricu rizika i cjelokupnu javnonabavnu dokumentaciju te odlučiti o modelu financiranja.

Za razliku od ‘RePubLEEeC’, koji je tek na početku, projekt ‘Newlight’ odmaknuo je dalje. U Regionalnoj energetskoj agenciji sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), koja podupire dvije županije u pripremi i provedbi projekta, istaknuli su da će se rekonstrukcijom javne rasvjete u 57 građova i općina zamijeniti ukupno 72 tisuće svjetiljki s novim energetskim učinkovitim svjetiljkama (LED) i uz to će se instalirati sustavi regulacije snage izvora svjetlosti koji će dodatno štedjeti na potrošnji. Ukupno će se uložiti oko 130 milijuna kuna i uštedjeti oko 35 GWh na godinu, dakle oko 22,5 milijuna kuna na godinu. Toliko električne energije u godinu dana potroši, naime, sedam tisuća kućanstava, a uštedom će se ulaganje vratiti u šest godina.

U sklopu tog projekta već je energetski pregledan sustav javne rasvjete. Podaci su ujedinjeni u poseban geografskom informacijskom sustavu (GIS) pa će poslije gradovima i općinama omogućiti učinkovitije upravljanje javnom infrastrukturom, a osim toga poslužit će kao temelj za ponudača, energetke kompanije (ESCO) koji će se u javnoj nabavi javljati za konkretnu rekonstrukciju i osuvremenjivanje sustava. Prvi natječaji za rekonstrukciju i pružanje ESCO-ovih usluga očekuju se već početkom travnja 2018., a REGEA će tijekom cijelog projekta podupirati jedinice lokalne samouprave. Projekt se sufinancira iz programa ‘ELENA’ sa 711.0000 eura, a Zagrebačka i Krapinsko-zagorska županija iz vlastitih su pro- računa osigurale još 79.000 eura, pa je tako ukupna vrijednost projekta 790.000 eura. Sredstva iz programa ‘ELENA’ neće trebati vratiti pod uvjetom da se ulaganje od najmanje 20 milijuna eura ostvari u roku od tri godine, odnosno najkasnije do kraja 2018.

Ta dva projekta odlično pokazuju kako je moguće učinkovito iskoristiti europska sredstva za energetsku učinkovitost gradskih usluga koje su na korist svim građanima. Možda se nekomu čini da je tri posto ukupne potrošnje energije u Hrvatskoj, koliko otpada na javnu rasvjetu, jako malo i da bi gradovi i općine trebali gledati drugamo, no ipak je riječ o znatnom postotku. Rasvjetu nije teško osuveniti, zato bi bila šteta dopustiti da novac doslovno nestaje kroz svjetiljke koje nam noću osvjetljaju put. U Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost napominju da se već smanjenjem intenziteta javne rasvjete može uštedjeti i do 50 posto energije, a upotrebom sustava daljinskog upravljanja i nadzora mogu se smanjiti i troškovi održavanja, no zamjena rasvjetnih tijela svjetiljki i njihova prilagodba ipak su najbolji izvor uštede.

U REGEA-i su napomenuli da već ima dovoljno europskih sredstava za tu namjenu. Kao dio komunalne usluge i infrastrukture javna rasvjeta pogodna je za upotrebu europskih fondova jer znatno financijski opterećuje gradove i općine. Država može poticati projekte obnove javne rasvjete u sklopu mjere 4.c.4 Operativnog programa ‘Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.’ To se i radi, ali isključivo HBOR-ovim kreditima, doduše, s kamatama manjima od jedan posto i bez ikakve nepovratne komponente. Osim toga, ti se projekti mogu sufinancirati s do 450 tisuća kuna u sklopu Programa poticanja razvoja komunalnoga gospodarstva i ujednačavanja komunalnog standarda, za koji je Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja objavilo poziv u veljači. Također se mogu sufinancirati iz Programa ruralnog razvoja, prema kojem se javna rasvjeta rekonstruira u paketu s projektima gradnje i obnove lokalnih cesta, kolnika, oborinske odvodnje te prometne signalizacije. Tim je programom 212 jedinica lokalne samouprave ove godine osiguralo financiranje projekata u vrijednosti od 647 milijuna kuna. Politici, pogotovo lokalnoj, posebno je zanimljivo da su rekonstrukcija i osuvenjenjivanje sustava javne rasvjete projekti koji građani vrlo dobro vide i jako lako uoče. Vjerojatno je to i razlog zbog kojega se čelnici jedinica lokalne i područne samouprave lako upuštaju u te projekte. Prije je projekte obnove javne rasvjete sufinancirao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, ali uglavnom su bili ograničeni na dijelove javne rasvjete na određenom području pojedine općine ili grada. Projekti obnove rasvjete grada Zagreba ‘RePubLEE’ i ‘Newlight’ odskaču od svega dosad viđenoga. Potonji je ušao u široki obuhvat rekonstrukcije i planiranja na cijelom području 57 gradova i općina, a ‘RePubLEE’ će biti dosad najvrjedniji takav projekt u Hrvatskoj.

Osim lake i jednostavne uočljivosti, što za političare, sasvim sigurno, nije loše, nakon rekonstrukcije i osuvenjivanja može se mnogo uštedjeti. ‘Newlight’ će svojim gradovima donositi dobit već nakon šest godina, a zbog ‘RePubLEE’a Grad Zagreb očekuje uštedu od oko pet milijuna eura na godinu, odnosno oko 75 posto ukupne uštede na operativnim troškovima za električnu energiju i održavanje. Kako su pokazale dosadašnje analize, na održavanje i operativne troškove sustava javne rasvjete na godinu se potroši i do sedam posto proračuna jedinice lokalne samouprave. Toliki troškovi mogući su jer se javnom rasvjetom upravlja nečim učinkovito i loše se održava. K tome su u posljednjih dvadeset godina gradovi i općine vrlo malo ulaželi u sustavno osuvenjenjivanje sustava iskorištavanjem energetski učinkovitih izvora svjetlosti i upravljanja.

Ipak, stvari idu nabolje. ‘RePubLEE’ je pokrenut, ‘Newlight’ će uskoro početi raspisivati natječaje, a pojedine općine ili dijelovi gradova već su obnovljeni. Savski nasip u Zagrebu, primjerice, više nije samo hidrotehnička građevina: postao je šetnica uređena drvoredom, klupama i skulpturama, a od prošle godine i novom javnom rasvjetom sa 172 LED svjetiljke na 4,4 kilometra staze. Osvijetljena staza dvostruko je duža od stare, a troši trećinu energije.