Nove mogućnosti financiranja u predstečaju

Zakon o postupku izvanredne uprave prvi je izričito uveo mogućnost novog zaduživanja da bi se osigurao nastavak poslovanja, očuvala imovina i/ili podmirile tražbine iz operativnog poslovanja. Nešto slično ugrađeno je u izmjene i dopune Stečajnog zakona pa je sada otvorena mogućnost novog financiranja dužnika, ali u predstečajnom postupku.

Društva u financijskim teškoćama redovito se susreću s manjim ili većim izazovima kod traženja pristupa svježem financiranju, a koje bi trebalo omogućiti injekciju potrebnu za financijsko konsolidiranje i prevladavanje teškoća. Takvi izazovi postaju nemjerljivo veći, čak i nepremostivi, u trenutku kada društvo formalno uđe u predstečajni ili stečajni postupak. U velikom broju slučajeva vjerovnici zaista više ne vide kako bi novo financiranje omogućilo spas dužnika. Društva su najčešće u nepopravljivoj teškoj situaciji pa vjerovnici rizik novog financiranja, budući da ne daje ni naznake uspjeha, nije privlačan.

No ima situacija kada bi vjerovnici, unatoč teškoj situaciji, bili spremni dati svježi novac i to vrlo vjerojatno jer u svojstvu vjerovnika već sudjeluju u starom dugu društva dužnika. Na taj način u novom financiranju ipak vide priliku koja može omogućiti da se iz dužničko-vjerovničkog odnosa izvuku relativno (ne)okrznuti. U takvim se slučajevima često javljalo pitanje kakav bi položaj novo zaduženja moglo donijeti vjerovnici te je li zakonodavni okvir koji uređuje (pred) stečajne postupke dovoljno senzibiliziran za specifičan položaj tih kreditora.

Una-trag godinu dana zakonodavac je identificirao i prepoznao taj problem. Novim izmjenama i dopunama hrvatskoga Stečajnog zakona, koje su stupile na snagu 2. studenoga 2017. godine, uvedena je mogućnost novog zaduženja u novcu radi pristupa vremenog financiranja u predstečajnom postupku kao jedan od važnijih noviteta u hrvatskom sustavu insolvencijskog prava. Takav koncept financiranja dobro je poznat u nekim stranim jurisdikcijama kao tzv. DIP financiranje (debtor-in-possession financing). DIP financiranje oblik je financiranja koji koriste insolventna društva u financijskim teškoćama. Prilagođeno je situaciji u kojoj se društvo nalazi. Zaduženje preuzeto takvim financiranjem obično dobiva prednost u namirenju nad starim dugom društvu.

Čini se da su posljednje izmjene Stečajnog zakona nadahnute novim zakonom usvojenim u Hrvatskoj u travnju 2017. godine, slavnim Zakonom o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, kolovijalno poznatijim kao ‘lex Agrokor’. Namjera tog zakona bila je stvoriti novi postupak kao alternativu postojećem stečajnom i predstečajnom postupku, a koji je prilagođen nadavšev kompleksnom položaju Agrokor a njegovih povezanih društava kao jednom od najvećih hrvatskih koncerna.

Cilj je uvođenjem novog postupka izvanredne uprave postići nagodbu između društava grupe Agrokor i njihovih vjerovnika. Ako takva nagodba ne bude postignuta, Agrokor i njegova povezana društva mogli bi završiti u stečajnom postupku. Zakon o postupku izvanredne uprave prvi je izričito uveo mogućnost tzv. DIP financiranja. Takvo zaduživanje tijekom postupka izvanredne uprave usmjereno je, kako zakon to kaže, smanjenju si-

U slučaju kasnijeg stečajnog postupka nad dužnikom novo financiranje ima prednost u namirenju, s iznimkom vjerovnika prvoga višeg isplatnog reda.

Novo zaduženje u postupku izvanredne uprave ima prednost namirenja pred potraživanjima drugih vjerovnika, s iznimkom tražbine radnika i bivših radnika, ali je i zaštićeno u slučaju crnog scenarija, tj. u slučaju da nad Agrokorom i njegovim povezanim društvima bude otvoren stečajni postupak. Zakonom o izvanrednoj upravi čak je određeno da će prednost u namirenju biti ostvarena na način da se vjerovnici novog zaduženja smatraju vjerovnicima stečajne mase, što je iznimno važno u vezi s redoslijedom naplate potraživanja vjerovnika u postupku. Naime, vjerovnici stečajne mase, a sada i novo zaduženje u postupku izvanredne uprave, imaju prednost u naplati u odnosu na stare vjerovnike. Skrećemo pozornost na to da se ta prednost odnosi i na vjerovnike koji su osigurani razlučnim pravom kao što su hipoteke i druga založna prava na imovini.

Taj zakonski novitet doveo je do novog financiranja Agrokora nakon otvaranja postupka izvanredne uprave. Smjer u kojem je krenuo Zakon o postupku izvanredne uprave ugrađen je i u izmjene i dopune Stečajnog zakona. Nešto slično predstavljenje je u odnosu na predstečajni postupak. Upozoravamo da takve mogućnosti u stečajnom postupku i dalje nema. Stečajni zakon sada izričito predviđa mogućnost novog financiranja dužnika u tijeku predstečajnog postupka. Podsjetimo, predstečajni postupak u hrvatski je pravni okvir uveden 2012. s namjerom omogućavanja bržeg povratka poduzetnika u solventno stanje putem restrukturiranja, kao i omogućavanja vjerovnicima da svoja potraživanja namire povoljnije nego u stečajnom postupku. Imajući na umu generalnu svrhu predstečajnog postupka, uvođenje takve mogućnosti novog financiranja čini se kao logičan nastavak priče. Odluka o novom financiranju ne može biti donecena bez suglasnosti velike većine postojećih vjerovnika. Naime, društvo u predstečajnom postupku može se zadužiti novim financiranjem samo uz pisanu suglasnost vjerovnika koji drže 2/3 utvrđenih potraživanja u predstečajnom postupku. Suglasnost se daje u pisanom obliku i to najkasnije na ročištu za glasanje o planu restrukturiranja.