Europska investicijska banka nedavno je prvi put samostalno podržala jedan projekt, odnosno bila je to prva transakcija u kojoj EIB zaključuje ugovor s kompanijom iz privatnog sektora u Hrvatskoj u kojem se upotrijebila podrška proračunskog jamstva EU putem Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU). Bio je to zajam od 16 milijuna eura Valamar Rivieri (što je dopuna EIB-ovom posrednom zajmu u iznosu od 44 milijuna eura koji je Valamaru odobrio HBOR u ožujku 2017.), kojim će se sufinancirati dovršetak Valamar Girandella Resorta, odnosno gradnja prvog obiteljskog hotela s pet zvjezdica u portfelju Valamar Riviere, čije se otvorenje očekuje u travnju ove godine. Čelni čovjek EIB-a u Hrvatskoj Anton Kovačev kaže da je to samo početak još većeg angažmana Europske investicijske banke u Hrvatskoj.
-
EIB se u posljednje vrijeme u javnosti pokušava predstaviti malo bolje nego što je bio percipiran dosad. Na koji način planirate pojačati svoju prisutnost? Odnosno kako da vas približimo malim i srednjim poduzetnicima, koji čine 95 posto hrvatskog gospodarstva? – Dobro ste rekli, dosad je EIB ulagao znatna sredstva u projekte u Hrvatskoj, riječ je o više od pet i pol milijardi eura odobrenih za investicijske projekte. Bez ikakve dvojbe, EIB je najveći investitor u Hrvatsku.
-
Ali ljudi to ne znaju. – Da, dva su razloga za to. EIB kao razvojna banka Europske unije nije komercijalna, profitno orijentirana banka. Poslovna politika EIB grupe je da trebamo raditi svoj posao, a ne reklamirati se. Međutim, uvidjeli smo da trebamo raditi na svojoj prepoznatljivosti i prisutnosti na ovom području, zbog čega se krenulo u intenzivnije osnivanje EIB-ovih ureda pa je tako u listopadu 2015. u Zagrebu otvoren ured nadležan za Hrvatsku. Samo otvaranje ureda pridonijelo je većoj vidljivosti rada EIB-a, a time su se intenzivirale i aktivnosti. U posljednje dvije godine EIB je odobrio više od milijardu eura od dosad ukupno odobrenih pet i pol milijardi. Počet ćemo jače izravno kreditirati iako u vezi s tim imamo neka ograničenja. Donje ograničenje, jer gornje ne postoji, iznosi 25 milijuna eura.
-
Postoje li ideje i projekti u kojima biste se spustili ispod razine od 25 milijuna eura? – Razina je već spuštena – kada je osnovan ured u Hrvatskoj, riječ je bila o 50 milijuna. U međuvremenu uspjeli smo se izboriti da za Hrvatsku kao manju članicu Europske unije bude upola manji iznos tog ograničenja. U okviru plana ulaganja za Europu, Junckerova plana, moguće je da ti iznosi budu i niži, do 10 pa i do sedam milijuna eura. Što se tiče malog i srednjeg poduzetništva, riječ je o jednom od prioriteta rada EIB-a, ne samo kod nas nego u svim članicama.
Prije EIB-a u Hrvatskoj nije bilo mogućnosti zaduženja na rokove koji su postavljeni poslije toga. Ni HBOR ni poslovne banke nisu imali tu ročnost koja bi bila prihvatljiva hotelijerima za znatna ulaganja u turizam.
-
Do sada je EIB surađivao s bankama, što komercijalnim što s HBOR-om, odnosno njima plasirao svoje kreditne linije. A zatim bi komercijalne banke te kredite plasirale dalje. Budući da su banke malo zatvorile kreditnu pipu, odnosno poostrije su uvjeti kreditiranja, nije li možda bolje da EIB izravno kreditira poduzetnike? – EIB može izravno financirati projekte čija je vrijednost veća od 25 milijuna eura, a manji projekti imaju podršku putem naših partnera, ponajprije HBOR-a i hrvatskih poslovnih banaka. Svi projekti koje financira EIB moraju zadovoljiti strogije kriterije, kako financijske tako i one zaštite okoliša. Isto tako, ako je projekt od strateškog interesa za Hrvatsku, možemo pomoći u razvoju takvoga projekta raznim oblicima tehničke podrške. Općenito govoreći, podupiremo projekte najviše do 50 posto vrijednosti ukupnih ulaganja. Naša centrala, praktički i postupak odobrenja kredita su u Luksemburgu. Predstavnstva služe spajanjem krajnjih korisnika koji traže mogućnosti kreditiranja i drugih usluga od EIB-a. Da bi se moglo odlučivati o kreditima na razini ureda, neophodno je zaposlit znatan broj ljudi i sašvim drugačije se organizirati.
-
Drugim riječima, morali biste postati klasična banka. – Tako je. Ali onda dolaze u situaciju da konkurirate poslovnim bankama, što kao razvojna banka ne bismo smjeli. Radimo prema principu razvojne banke, odnosno preko poslovnih banaka te nacionalnih i regionalnih razvojnih banaka. Domaće poduzetnike treba osvijestiti da je EIB i hrvatska banka, hrvatska država je suvlasnik i učinit ćemo što god možemo da podignemo razinu bruto društvenog proizvoda, povećamo zaposlenost i investiramo u očuvanje radnih mjesta. Za EIB je posebno da smo mi prava investicijska banka, što znači da kod nas nema restrukturiranja, kredita za obrtna sredstva i slično. Podržavamo samo ulaganja i pritom ne radimo nikakvu razliku između državnog, mješovitog ili isključivo privatnog vlasništva. Bitno je da se ispune dva osnovna kriterija, odnosno da ta investicija pridonosi rastu BDP-a i zapošljavanju. Naravno, i da bude bankarski prihvatljiva jer moramo voditi računa o zaštiti svojega kapitala, da nam se ono što je uloženo i vrati.
-
Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) okosnica je Plana ulaganja za Europu. Cilj mu je riješiti problem nedostatka povjerenja i ulaganja koji je posljedica gospodarske i financijske krize. Koliko se projekata iz Hrvatske prijavilo? – Grupa EIB dosad je pod okriljem EFSU-a odobrila sedam projekata preko hrvatskih banaka u ukupnom iznosu od 129 milijuna eura, koji će mobilizirati oko 386 milijuna eura pretežito za mala i srednja poduzeća. Temeljem naših izvješća, do kraja trećega kvartala prošle godine, 161 mali i srednji poduzetnik u Hrvatskoj financiran je putem EFSU-a.
-
Grupa EIB u 2017. godini osigurala je 590 milijuna eura za nove kredite, jamstva i vlasnička ulaganja u Hrvatskoj. Kome i za koje projekte? – U 2017. EIB je osigurao sredstva za Zračnu luku Dubrovnik radi financiranja njezina proširenja i dogradnje kao dijela transeuropske mreže zračnih luka. Osim općeg poboljšanja prometnog pristupa tom inače zemljopisno izdvojenom području Hrvatske, tim se ulaganjem pripomaže i pospješivanju prometnih tokova i ublažavanju zagušenosti u vršnim satima, kao i unapređivanju sigurnosti i kvalitete usluge. Također, EIB je s hrvatskim financijskim institucijama, HBOR-om, Privrednom bankom Zagreb, Zagrebačkom bankom i Hrvatskom poštanskom bankom potpisao šest ugovora o zajmu prošle godine. Te institucije koriste se sredstvima EIB-a za financiranje projekata koje mali i srednji poduzetnici i jedinice lokalne samouprave provode na području komunalne infrastrukture, energetske učinkovitosti, zaštite okoliša, energetike, istraživanja, razvoja i inovacija te uslužnih djelatnosti, uključujući turizam. EIB je prošle godine s Erste bankom ugovorio sredstva unutar programa InnovFin, kojim će podržati investicije malih i srednjih poduzeća.