Koji je vaš plan rada kao novog predsjednika Kluba poduzetnika i Udruge Prsten? – U idućih trideset dana sa suradnicima ćemo osmisliti program, konkretne mjere i aktivnosti za jačanje, povezivanje, umreživanje te zajedničko djelovanje tvrtki članica Udruge Prsten. Bit je takvog pristupa osigurati novac za Udrugu, prije svega za rad, kojim će se podmirivati obveze i troškovi poslovanja te financijski poduprijeti Zaklada za stipendiranje studenata slabijeg imovinskog stanja. Djelujemo već deset godina i dodijelili smo više od stotinu stipendija. Naši su glavni sponzori tvrtke članice koje će i dalje nositi dio tereta poslovanja Udruge, ali Udruga nosi i investicijski gospodarski potencijal iz kojega može izvući korist za sebe.
O kakvom je potencijalu konkretno riječ? – U članstvu imamo dvjestotinjak pravnih osoba čiji je gospodarski potencijal otprilike pet posto hrvatskoga BDP-a, koje imaju više od deset tisuća zaposlenih i velik investicijski razvojni kapacitet. Vjerujemo da iz toga možemo izvući veliku korist za Udrugu. Mogući su veliki učinci koje možemo ostvariti zajedničkim nastupom članica na tržištu, zajedničkom nabavom i međusobnim povezivanjem. Tako možemo vratiti i dio troškova koje kao poduzetnici imamo na tržištu. Naše članice, primjerice, na godinu plaćaju više od sto milijuna kuna za troškove električne energije, a tu su i troškovi plina, telefona, osiguranja… Kad sve to posložimo i združimo te kad budemo točno znali parametre na danas slobodnome tržištu, možemo birati od koga ćemo dobiti te usluge, komu ćemo ih platiti. Naravno da ćemo u razgovorima zahtijevati da se dio vratiti Udruzi Prsten. Tu je i mogućnost osiguravanja sredstava iz europskih fondova jer dio naših tvrtki članica sigurno se prijavljuje s nekim svojim razvojnim projektima. Mi ćemo im ponuditi stručne i specijalizirane agencije koje će ih na neki način voditi u tom poslovanju. Otvaranjem tih kanala pokušat ćemo dio sredstava vratiti i Udruzi te ih ponovno usmjeriti u poslovanje i stipendiranje.
Što radite na povezivanju gospodarstva Hrvatske i BiH? – Hrvatska vrlo malo ulaže u gospodarske projekte u BiH. Hrvatska strana jednostavno misli da je to uzaludno bačen novac. BiH je najveći hrvatski vanjskotrgovinski partner, mi izvozimo više od 1,5 milijardi eura dobara i usluga, a većina su kupaca tih dobara i usluga Hrvati koji imaju poduzeća u BiH. Ulaganjem u konkretne projekte RH bi konkretno pokazala koliko vodi računa o Hrvatima u BiH. To je, prije svega, briga o nama samima u Hrvatskoj jer veliko je pitanje koliko bi te robe i usluga koje se izvoze iz Hrvatske u BiH, a i po kojim uvjetima i cijenama, našlo tržište u Europskoj uniji ili na nekim drugim tržištima na kojima je konkurencija mnogo jača. Mi koji potječemo iz BiH, koji volimo svoj kraj, nismo ga zaboravili, želimo da se ta suradnja poboljša. S pomoću Udruge provodit ćemo i provodimo konkretne mjere i snažne pritiske.
Kako? – Dio naših članica ulaže u projekte u BiH, ima svoje tvrtke i podružnice koje posluju i povezuju mnoge gospodarske subjekte iz Hrvatske i BiH ili gospodarske subjekte u BiH na sličnim ili potpuno novim projektima. Prstenov gospodarski forum koji smo održali lani jedan je od takvih događaja koji su upravo u funkciji tog povezivanja. Najavljenu ga i ove godine. U njemu će također sudjelovati gospodarstvenici iz BiH. Mnogim gospodarstvenicima iz BiH Udruga Prsten otvara vrata u Hrvatskoj plasmanom njihove robe i usluga, zajedničkim natječajima i projektima ili, jednostavno, otvarajući im vrata hrvatskih institucija. Snažno ćemo lobirati da ta suradnja bude uspješnija i da Vlada Republike Hrvatske preko svojih predstavnika u državnim i javnim poduzećima preuzme aktivniju ulogu u ulaganju u nove projekte u BiH tražeći zajedničke interese te da novim radnim mjestima osiguramo uvjete mladim ljudima da ostanu u BiH.
Mnogo poduzetnika koji su članovi Kluba izgradilo je obiteljske tvrtke, ali sada su u nekim godinama. Kako ide tranzicija s prve na drugu generaciju u poslovanju? – Naši su članovi vrlo vrijedni i marljivi ljudi koji su zapravo ni iz čega napravili svoje i za europske razmjere dobro organizirane, profitabilne, ustrojene i uspješne tvrtke. To nisu poduzeća iznikla iz privatizacije, uz njih se ne vežu nikakve afere, privatizacijski skandali. Vođeni intuitijom za uspjeh, za koji treba mnogo truda, mnogo rada i energije, odgojili su tako i svoju djecu: da od rada moraju živjeti. Školuju ih i prenose im najbolje znanje. U nekim tvrtkama većinu najodgovornijih funkcija već obnašaju djeca. Mnogi poduzetnici školuju svoju djecu na najboljim sveučilištima izvan Hrvatske, pripremaju ih da sutra preuzmu tvrtke koje su im vodili roditelji. Odgoj i znanje koje stječu najbolje su jamstvo da će u tome uspjeti, možda i nadmašiti roditelje.
Kakvi su odnosi između poduzetnika podrijetlom iz Posavine i onih iz Hercegovine? – Naš problem i jest dijeljenje. I vi to ovim pitanjem naglašavate. Mi se stalno dijelimo, namećemo podjele i prihvaćamo ih. Mi u Prstenu ni na koji način ne dijelimo Hrvate u BiH i ne gledamo gdje je koji gospodarski subjekt. Zaista želimo da svaki kraj BiH u kojemu žive Hrvati gospodarski raste i jača, da se stvaraju realni uvjeti za rad i život te da se razvija gospodarstvo gdje god je to moguće. Udruga Prsten i Hrvate u BiH gleda tako. Nema podjela – Hrvati su Hrvati bez obzira na to gdje bili. Katkad se jednostavno dogodi da se interesi pojedinih članica poklope s interesima tvrtki iz srednje Bosne, jedanput iz Posavine, jedanput Hercegovine, ali iza toga ne stoji ništa više. Zapravo, suradnja je svugdje gdje postoji obostrani interes, a pomoć je ondje gdje je potrebna. Takav ćemo odnos i pristup zadržati i nećemo se dati uvući ni u kakve podjele i lokalitete. Imamo odlične odnose i s poduzetnicima iz Hercegovine i s onima iz Posavine i srednje Bosne. Upravo smo mi pridonijeli tomu da se u dogledno vrijeme, vjerojatno do kraja ožujka, otvori hrvatski konzulat u BiH, konkretno u srednjoj Bosni, u Vitezu. I to će pridonijeti lakšem poslovanju tvrtki u tom kraju, kao i povezivanje s tvrtkama članicama Udruge Prsten.
