Programi vode Hrvatsku među 20 turističkih top-odredišta na svijetu

Za malo više od tjedan dana i formalno počinje ovogodišnje upiranje pogleda u spasonosnu i najjaču nam gospodarsku granu. Uskrsni blagdani donose tradicionalno i prva prebrojavanja ulazaka gostiju u zemlju, dolazaka i noćenja u odredištima, aktivaciju zimi gotovo zamršnih turističkih aktivnosti i službeni početak još jednog lova na rekorde. Daleko smo još od udarnih vikenda s gužvom na granici i traženjem kreveta više u prebukiranim odredištima, koji nam neće početi prije nesnosnih vrućina od kojih će se i ove godine spas tražiti u morskim plicićima i hladu borova. Još smo udaljeniji od ostvarenja strateške vizije globalno prepoznatoga turističkog odredišta, konkurentnog i atraktivnog za investicije, koje stvara radna mjesta i na održiv način upravlja razvojem na svom cjelokupnom prostoru, njeguje kulturu kvalitete, a svojim gostima cijele godine pruža gostoljubivost, sigurnost i jedinstvenu raznovrsnost autentičnih sadržaja i doživljaja. Zacrtana vizija trebala bi biti ostvarena do 2020., a Hrvatska polako, ali sigurno napreduje na tom putu. Na njemu dobro dođu izdašna, mahom europska, poticajna sredstva koja država projektno raspodjeljuje za razvoj različitih oblika turizma s odmakom od koncepta sunca i mora te poboljšanje kvalitete infrastrukture i sadržaja u odredištima kraticama šezdesetak dana u godini.

Netom su zaključene prijave na gotovo 25 milijuna kuna vrijedan natječaj Konkurentnost turističkoga gospodarstva. Sufinancira se gotovo sve što bi moglo unaprijediti konkurentnost turizma, od ulaganja u povećanje standarda, kvalitete i ponude objekata, preko razvoja novih i inovativnih turističkih proizvoda, diversifikacije ponude i internacionalizacije poslovanja do uporabe novih tehnologija. Potiču se posebno zdravstveni, kulturni, ruralni, nautički, kongresni i cikloturizam, zeleni održivi turizam, poboljšava strukturu i kvaliteta smještaja, a poticajni program cilja na produljenje sezone do cijelogodišnjeg turizma te razvoj turizma na nerazvijenim područjima. Prijaviti su se mogle tvrtke, obrti, zadruge i OPG-ovi te aplicirati za iznose od 20 tisuća do 400 tisuća kuna, odnosno do 60 posto vrijednosti projekta za sve osim za mjeru C u kojoj se sufinancira do 100 posto troškova. Unutar te mjere s najviše 100 tisuća kuna po projektu sufinancira se opremanje hotela, kampova i marina defibrilatorima – medicinskim uređajima za spašavanje i oživljavanje, prijevoz vode na otocima bez vodovoda i ulaganje u mobilne aplikacije. Mjera D odnosi se uglavnom na otoke i podrazumijeva dodjelu do 100 tisuća kuna za opremanje prodajno-izložbenih prostora i realizaciju tematskih ruta za plasman proizvoda s oznakom Hrvatski otočni proizvod, ali i sufinanciranje međunarodnih skupova za investicije u turizmu. Za razvoj posebnih oblika turizma u sklopu mjere B moguće je dobiti do 200 tisuća kuna, i to za ulaganja u cikloturističku i infrastrukturu potrebnu za razvoj ronjenja, jahanja, planinarenja, raftinga, vožnje kajacima i kanuima, golfa; uređenje i opremanje zabavnih, adrenalinskih i tematskih parkova; obnovu drvenih turističkih brodova te kreiranje i provedbu paket-aranžmana za aktivni i kreativni turizam, turizam hrane i vina, arheološki, botanički, geoturizam, promatranje ptica i druge posebne oblike turizma. Najveće potpore do 400 tisuća kuna moguće je ostvariti u sklopu mjere A koja se odnosi na povećanje standarda, kvalitete i dodatne ponude objekata, a prijaviti su se mogli vlasnici svih tipova smještajnih objekata, odnosno OPG-ovi koji bi uložili u smještajne kapacitete, kućaonice i izletišta.

Poticaji za produljenje turističke sezone i preusmjeravanje gostiju iz prebukiranih jadranskih ljetovališta na ljepote unutrašnjosti izvan špice sezone kriju se i pod šifrom Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima. Natječaj je aktualan još mjesec dana, a OPG-ovi, obrti i tvrtke u naseljima s najviše pet tisuća stanovnika koji se već bave poljoprivredom, a htjeli bi se okušati i u turizmu imaju mogućnost dobiti 372 tisuće nepovratnih kuna po projektu, i to bez lipe vlastitog udjela. Europa financira građenje, rekonstrukciju i opremanje objekata, kupnju zemljišta i objekata, nabavu opreme, vozila ili plovila, edukaciju, sudjelovanje na sajmovima, promidžbene aktivnosti i pripremu dokumentacije. Onima koji su mislili europskim novcem financirati poduzetničke aktivnosti vezane uz hotele, planinarske, lovačke, učeničke ili studentske domove, barove i objekte jednostavnih usluga, to im ovdje neće proći.

Prateći turističke trendove aktivnog odmora i cikloturizma te uzimajući u obzir ekonomsku činjenicu da rekreaciju na dva kotača u Europi prakticira dvadeset milijuna ljudi, kontinentalni turizam potiče se oživljava i standardiziranjem cikloturističke infrastrukture, bitnim korakom za privlačenje rekreativnih biciklista koji žele odmor ili pokoji vikend provesti na biciklu. Četvrtina kontinentalnih županija zainteresiranih za razvoj cikloturizma imalo je priliku do prošloga tjedna prijaviti projekte za sufinanciranje cikloturističke infrastrukture, odnosno aplicirati za iznose od sto tisuća do pola milijuna kuna. Financira se izrada prometnih elaborata u svrhu trasiranja i označavanja cikloturističkih ruta, izrada i postavljanje signalizacije duž cikloturističkih ruta, uređenje i opremanje cikloturističkih ruta i servisnih stanica za popravak bicikala, izrada karata, internetskih stranica i mobilnih aplikacija, izrada standarda za bed&bike smještajne objekte, postavljanje brojača biciklističkog kretanja te edukacije za bike vodiče. Sufinancira se do devedeset posto troškova. Potpore dodjeljuje i Hrvatska turistička zajednica. Nedavno su zaključene prijave na 6,5 milijuna kuna ‘težak’ natječaj za potpore događajima, potkraj siječnja onaj za potpore projektima i inicijativama na turistički nerazvijenim područjima na kojem se moglo dobiti do dvjesto tisuća kuna te natječaj za potpore turističkim zajednicama na nerazvijenim područjima i destinacijskim menadžment-kompanijama, dok se natječaj za razvoj turističkog sektora potporama male vrijednosti, za projekte koji će se sufinancirati u polovini vrijednosti do dvjesto tisuća kuna, tek očekuje.

U kontekstu kroničnog manjka kvalitetnog kadra u turizmu važni su bili i nedavno zaključeni natječaji na kojima su strukovne škole mogle dobiti dvadeset tisuća kuna po projektu promidžbe i jačanja kompetencija strukovnih znanja u turizmu, a strukovne turističke i ugostiteljske udruge do 150 tisuća kuna po projektu stručnog usavršavanja i osposobljavanja putem seminara, kongresa i drugih oblika stjecanja kompetencija, znanja i vještina. Ako je vjerovati indikativnom godišnjem planu objava natječaja, koji se do sada nije pokazao pretjerano preciznim, do kraja ožujka trebao bi biti raspisan i natječaj za povećanje energetske učinkovitosti i uporabu obnovljivih izvora energije u turizmu, a za sada bez poznatih detalja sufinancirat će se niz aktivnosti, od ugradnji solarnih kolektora i toplinskih pumpi do ulaganja u pametna brojila i energetsku obnovu objekata. Svi ti poticaji trebali bi, dakako, pridonijeti povećanju dolazaka i noćenja te povećanju prihoda od turizma, koji su, prema još neslužbenim procjenama, lani iznosili 9,5 milijardi eura, i približavanju strateškom cilju da 2020. ukupna godišnja turistička potrošnja iznosi 14,3 milijarde eura. Sve te i druge brojke koje svake godine zbrajamo u lovu na turističke rekorde, ali i drugi parametri, trebali bi do 2020. iznjedriti glavni turistički cilj – da Hrvatskoj skoči indeks konkurentnosti putovanja i turizma, odnosno da se s lanjskog 32. mjesta u konkurenciji od 136 zemalja pomakne prema ulasku u elitni klub dvadeset turističkih top-odredišta u svijetu.