Radi istinitog informiranja vaših čitatelja ovime vas molim da u cijelosti objavite ispravak navoda koje je novinar vašeg časopisa Lider g. Edis Felić iznio u članku naslovnjenom ‘Juneća afera – Romićev cijepljenje uništilo izvoz u Tursku od 650 milijuna kuna na godinu’ od 23. 3. 2018.
Sam naslov predmetnog napisa vrlo zlonamjerno sugerira da sam kao tadašnji ministar poljoprivrede odluku o postupanju u slučaju pojave bolesti kvrgave kože donio samovoljno, a što na kraju za sobom povlači znatnu materijalnu štetu. Takva je tvrdnja tendenciozna, neistinita i sugestivna, a uklučuje i narušavanje osobnog ugleda i časti, što je potaknuto i samim vizualnim identitetom objave. Nadalje ću argumentirano opovrgnuti niz navoda i zlonamjernih konstrukcija koje je vaš novinar tendenciozno i neistinito iznio u napisu.
Da se nije radilo o ishitrenoj odluci o postupanjima za zaštitu od širenja bolesti kvrgave kože (BKK), kako je istaknuto u napisu, dokazuju aktivnosti koje su poduzimane pro-mišljeno i sustavno. Ministarstvo poljoprivrede je, putem regionalne suradnje i komunikacije stručnih skupina država članica EU, pomno i pravovremeno pratilo kretanje BKK-a, od samih početaka njegove pojave na teritoriju EU, tijekom ljeta 2015. godine u Grčkoj.
Od travnja do kolovoza 2016. bolest se vrlo brzo proširila na područje Bugarske, Makedonije, Albanije, Srbije, Kosova i Crne Gore, stigla na granice Rumunjske i Bosne i Hercegovine te je prepoznata kao ozbiljna prijetnja govedarstvu u Hrvatskoj.
Uprava za veterinarno i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede planski je tada pristupila pripremi mjera protiv širenja bolesti na područje RH. U travnju 2016. formirano je nacionalno povjerenstvo, sastavljeno od znanstvenika iz redova Veterinarskog fakulteta u Zagrebu i Hrvatskog veterinarnog instituta iz Zagreba, koje je izradilo procjenu rizika te predložilo mjere kontrole i ranog otkrivanja pojave bolesti. U stalnoj administrativnoj, stručnoj i znanstvenoj komunikaciji sa stručnjacima iz zahvaćenih zemalja (Bugarska, Makedonija, Srbija, Crna Gora) strategija i pristup su mijenjani, s obzirom na povratne informacije dobivene sa zaraženog područja. Ministarstvo poljoprivrede RH bilo je i nositelj regionalne inicijative za obranu od širenja BKK-a na području EU (pokrenute od svibnja 2016.).
Svaka pojedina odluka o načinu kontrole BKK-a donesena je konzensusom znanstvenih i stručnih institucija iz područja veterinarstva u RH, o čemu postoji transparentna i javno dostupna dokumentacija. Tijekom lipnja i srpnja 2016. održan je niz sastanaka i sa stočarima iz područja mlječnog i tovnoga govedarstva, objašnjeni su svi rizici i moguće posljedice cijepljenja odnosno neći jepljenja populacije goveda u RH, te je na sastanku održanom 2. kolovoza 2016. u Ministarstvu poljoprivrede javno, konzensusom, donesena zajednička odluka svih uključenih strana (Ministarstva, znanstvenih institucija i proizvođača) o provedbi cijepljenja goveda u RH protiv BKK-a. O problemu BKK-a raspravljano je i na sjednicama vlade. Na sastanku o problemu BKK-a s predsjednikom vlade g. Tihomirov Oreškovićem održanom 23. kolovoza 2016. bio je i ministar financija g. Zdravko Marić te predstavnici proizvođača, među kojima su bile i one osobe koje se u članku navode. Tijekom sastanka raspravljalo se i o pretpostavljenom učinku cijepljenja te o financijskim posljedicama tog postupka. Također je raspravljano i o pitanju odštete proizvođačima koji bi posljedično mogli imati štetu uzrokovano cijepljenjem. Uza sudjelovanje i pomoć hrvatske znanstvene i stručne javnosti, pri donošenju odluke o cijepljenju korištena su i znanstvena mišljenja relevantnih institucija EU, prije svega znanstveno mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA-e) o provedbi preventivnog cijepljenja kao najbolje zaštitne mjere protiv daljnje širenja BKK-a.