Nedavno ste govorili na Europskome poslovnom forumu u Odenseu, skupu koji se smatra ‘Davosom poslovne misli’. Koje ste ideje i koncepte ondje podijelili sa svijetom? – Broj projekata koje su pokrenule tvrtke i vlade povećao se tijekom posljednjega desetljeća, međutim stopa neuspjeha i dalje je vrlo visoka, čak 70 posto. Dugo se njihov broj povećavao postupno pa je to prošlo neopazeno u očima višeg menadžmenta te akademskog i poslovnog svijeta. U posljednjih pet godina to se drastično ubrzalo i time je postalo nemoguće upravljati. Direktori i više vodstvo sada prepoznaju povećavanje broja projekata kao jedan od najvećih izazova. Uz to, današnja poslovna i gospodarska klima takve su da je vrlo važno odabrati prave inicijative i usredotočiti se na njihovu što bržu provedbu. Tvrtke si ne mogu priuštiti da vode tisuće projekata, a da ne određe prioritet i disciplinirano ih provode. Štoviše, mnoge tvrtke i vlade sve se više temelje na projektnima ne bi li postale što ‘okretnije’ i lakše. Naposljetku, nedostatak izražene sposobnosti vlade za provedbu politike naznačen je kao jedan od najkritičnijih problema na nekoliko političkih foruma. Europska komisija, primjerice, ulaže golem trud da premosti taj jaz i iskaže dodanu vrijednost i utjecaj milijuna ulaganja u javni sektor. Predvidam da će do 2025. vodstvo i direktori trošiti barem 60 posto vremena na odabir, određivanje prioriteta i provedbu projekata. Projektni menadžment bit će jedna od ključnih vještina za bilo koji posao u sljedećem desetljeću. To će također biti katalizator rasta u nerazvijenijim područjima.
Vještine projektnog menadžmenta bit će ključne u sljedećem desetljeću

Kakve su reakcije? Jesu li poduzeća i vodstva spremna prigrli promjenu? – Prije nekoliko tjedana nazvao me direktor odvjetničkog ureda koji mi je rekao sljedeće: ‘Antonio, nekoć smo mi odvjetnici imali projekte koji su trajali od dva do tri tjedna, lako smo se nosili s njima. Danas nam traju od 12 do 18 mjeseci, a moji kolege nemaju pojma koliko projekata vodimo, tko gdje radi i zarađujemo li ili gubimo novac. Usto, neki od naših klijenata, kao naprimjer Google, traže od nas da imamo projektnog menadžera koji će nadzirati zadatak od početka do kraja. Mi smo odvjetnici, ne projektni menadžeri. Možeš li nam pomoći, molim te?’ Nekoć su se s većinom teškoća vezanih uz projekte i projektni menadžment susretali IT odjeli ili odjeli za projektni menadžment. Oni koji se danas nose s time, zapravo su ljudi na vrhu poduzeća. Redovito primam pozive od direktora i viših vladinih dužnosnika koji traže pomoć. Shvatali su da nemaju nadzor nad svim projektima u kojima sudjeluje njihova organizacija, često ne znaju ni koliko točno projekata vode. Još gore, ne znaju ni koliko je novca uopće utrošeno.