Jedan klik za analizu regije i procjenu potencijala tržišta

Potpuno nove tvorevine u koje bi se prije ljudi trebala useliti umjetna inteligencija niču diljem svijeta. Zovu ih megalopolisima, valjda i zbog megalomanskih planova njihovih planera koji život u njima kane pretvoriti u bajku.

Krenuti ispočetka ili popravljati staro, vječna je dvojba koja muči i urbaniste diljem svijeta dok se igraju inovacijama. U Hrvatskoj epitet ‘pametan’ htjelo bi četrdesetak gradova, prostora za opažanje ima, ali ima i mnogo praznog, neiskorištenog, zapuštenog prostora idealnog za stvaranje novih pametnih tvorevina. U inozemstvu se, pak, takvi prostori počinju kupovati, s planom i nadom da će jednog dana na njima niknuti grad i to ne bilo kakav, nego baš pametan. Ulagači su zasad oni najbogatiji, Google, Bill Gates, arapske države i milijarderi, indijske nekretninske kompanije, a razvoj novih i pametnih gradova od nule zasad je brži na Istoku nego na Zapadu.

Potkraj prošle godine pozornost svjetskih medija privukle su vijesti da Google i kompanije povezane s Billom Gatesom ulažu u kupnju zemlje ili prve planove u Sjevernoj Americi s nadom da će sagraditi pametne gradove.

Googleov odnosno Alphabetov Sidewalk Labs uložio je 50 milijuna dolara u inicijalnu fazu planiranja i pilot-testa za stvaranje novog kvarta u Torontu, kojem je već nadjenuo i ime – Quayside. Generalni je plan Sidewalk Labsa ispitati mogućnosti za smanjenje zagađenja urbane aglomeracije, skraćivanje vremena za putovanje, uspješnije prikupljanje i zbrinjavanje otpada te posljedično poboljšanje meteoroloških uvjeta, dijelom i smanjenjem utjecaja vjetra, većom sjenom za sunčanih dana i stvaranjem pokrova protiv kiše pametnim planiranjem građevina i drvoreda. Na razvoju projekta pametnoga kvarta, za hrvatske razmjere grada, Google radi već deset godina, a već u ovom trenutku Sidewalk Labs uvjeren je da može umanjiti emisiju stakleničkih plinova za 73 posto u odnosu na ostatak Toronta, potrošnju vode za 65 posto te stvaranje otpada za 90 posto, dok se ubrzanje putovanja planira oslanjanjem na pješačenje, upotrebu bicikala te dijeljenih električnih vozila, naravno uz miješano zoniranje zgrada za poslovnu i stambenu namjenu.

Naravno, cijelu priču prati kvalitetna povezivost, bez koje je današnji život nezamisliv, kao i epitet ‘pametan’ koji se pridaje gradovima ili kvartovima, jer zapravo nema drugog uspješnog načina za prikupljanje gomile količine podataka o plinovima, buci, vibracijama, vremenskim uvjetima, prometu itd.

Iste želje dijele i investitori povezani s Billom Gatesom koji su 80 milijuna dolara uložili u kupnju zemlje u Belmontu u Arizoni s namjerom da u konačnici na površini većoj od 100 četvornih kilometara sagrade pametni grad s više od 80 tisuća domova za više od 180 tisuća ljudi. Grad bi se, kao i Googleov kvart Quayside, oslanjao na modernu komunikacijsku i podatkovnu strukturu, bez koje gradovi danas ne mogu biti pametni. No ti ambiciozniji projekti mogu se sakriti pred onim što priprema Saudijska Arabija. Prvi planovi za novi grad Neom (ili, u prijevodu – Novu Budućnost) toliki su da se čine nedostižni. Ali ako ih itko može ostvariti, onda je to Saudijska Arabija. Taj pametni grad trebao bi se prostirati na čak 26 tisuća kvadratnih kilometara i u njega bi trebalo biti uloženo 500 milijardi dolara.

Naravno, uz toliku ulaganja nisu čudni planovi da taj grad inkorporira umjetnu inteligenciju i maksimalno iskoristi internet stvari, zbog čega je Saudijska Arabija već počela pregovarati s Amazonom i Alibabom, a kruna grada bit će most preko Crvenog mora do Egipta i činjenica da će se protezati od Egipta do Jordana, i to doslovno, s objektima u sve tri zemlje. Možda je najinteresantniji dio plana da Neom neće upotrebljavati energiju proizvedenu iz fosilnih izvora, premda je bogatstvo države u kojoj će biti najveći dio tog megalopolisa budućnosti stvoreno upravo na nafti.

Iako se ulaganje od 500 milijardi dolara može činiti sumanuto, lako je moguće da će biti i veće. No planovi prijestolonasljednika Muhameda bin Salmana uključuju i projekciju da će Neom Saudijskoj Arabiji do 2030. godine donositi najmanje 100 milijardi dolara BDP-a na godinu i tako među gradovima postati najveći generator BDP-a na svijetu. Za te procjene oslanjaju se na činjenicu da je grad lociran na poziciju kroz koju već sad protječe 10 posto svjetske trgovine te da je zrakoplovom na samo osam sati za čak 70 posto svjetske populacije. Dakle, plan je da Neom kao pametni megalopolis budućnosti – koji će se oslanjati na razvoj najnovijih tehnologija u proizvodnji energije, vode i hrane te biotehnologije i ICT-ja, ali i napredne proizvodnje, kao i proizvodnje medija i zabave – privuče nove stanovnike, stvara nove vrijednosti, potražnju i investicije koje bi inače otišle drugdje.

Pametan će biti ne samo grad, nego i zakonski okvir, jer je plan da Neom, kao megalopolis koji se proteže kroz tri države, ima samostalni regulatorni okvir povoljan za globalno konkurentan biznis. U usporedbi s Neomom, plan njegova poluotoka, saudijskoga kralja Abdulaha, koji je pokrenuo projekt ‘Ekonomskoga grada kralja Abdulaha’, čini se dječja igra. Taj je grad u sklopu plana gradnje 10 gradova koji trebaju transformirati Saudijsku Arabiju, gradi se od 2005. godine i očekuje se da će 2020. godine biti dovršen.