Više od stotinu svjetskih gradova iznad sedamdeset posto energije dobiva iz obnovljivih izvora: vjetra, sunca, vode i biomase. Takvih gradova na obnovljivi pogon ima po Brazilu, Islandu, Rumunjskoj, SAD-u, Južnoj Koreji… U Hrvatskoj ih nema.
Na novoj top-listi svjetskih gradova koji više od sedamdeset posto energije dobivaju iz obnovljivih izvora – vjetra, sunca, vode i biomase – među stotinjak velikih i malih gradova na svim kontinentima nema nijednoga hrvatskog, dok boje Europe brani njih desetak, najviše u Švicarskoj. Basel je, rečimo, u kategoriji gradova koji su stopostotno pogonjeni obnovljivcima, kao i islamski Reykjavik, a na pogon obnovivom energijom većinom i sjeverne metropole, norveški Oslo i švedski Stockholm, ali i neki južniji gradovi, primjerice portugalski Porto i talijanski Bolzano. Jedini istočnoeuropski grad u elitnom društvu zelenih gradova rumunjska je Alba Iulia u kojemu 99 posto energije dobivaju iz obnovljivih izvora, najviše iz vode.
Najviše je zelenih gradova na globalnom popisu u Brazilu, gdje ih više od sedamdeset posto energije iz obnovljivih izvora dobiva njih čak četvrtdeset četiri. Među energetski obnovljivim svjetskim gradovima i nekoliko je afričkih: Dar es Salaam u Tanzaniji, Harare u Zimbabweu i Mazabuka u Zambiji. Nekoliko ih je i u SAD-u, od kojih je Burlington u saveznoj državi Vermontu potpuno pogonjen na obnovljivi pogon i radi na tome da postane grad s nultom stopom emisije ugljika. Diljem SAD-a još je 58 gradova, uključujući velike San Diego i Atlantu, koji su se obvezali da će iz obnovljivih izvora dobivati svu potrebnu električnu energiju. Top-istu zelenih gradova objavio je CBD, globalno raširena ekološka organizacija sa sjedištem u Londonu koja je osmislišta i provodi sveučilišta sustav mjerenja i upravljanja utjecajem gradova, država i regija na okoliš.
