Nakon dvije godine procedura Bayer i Monsanto nadomak spajanju

Usprkos rezerviranosti analitičara i medija nastajanje poljoprivrednog levijatana, kakvim ga mnogi vide, bliži se realizaciji. Pristanak je stigao s obje strane Atlantika pa će buduća nova tvrtka biti najveći poljoprivredni biznis na svijetu, s udjelom na svjetskom tržištu sjemenja i pesticida većim od 25 posto.

Nakon što su preskočili jednu veliku prepreku u Bruxellesu potkraj prošlog mjeseca, prehrambeni i kemijski giganti Bayer i Monsanto u posljednjim su fazama procesa spajanja pokrenutog prije dvije godine, s obzirom na to da je, prema neslužbenom pisanju Wall Street Journala, postignut dogovor i s američkom stranom (od većih tržišta pristanak su dali Australija, Kina i Brazil, a ostaju Indija, Rusija, Meksiko i Kanada). Kako piše američki dnevnik, Ministarstvo pravosuđa dogovorilo je s dvjema kompanijama uvjete pod kojima mogu dobiti odobrenje za spajanje teško 66 milijardi dolara, a riječ je o prodaji dijela imovine u zamjenu za odobrenje.

Bayer je navodno pristao poslovanje sa sjemenjem i tretiranjem usjeva prodati BASF-u, ali i na ustupke u području digitalne poljoprivrede. Analitičari pretpostavljaju kako ti ustupci nisu išli znatno dalje od onih dogovorenih nekoliko tjedana ranije s Europskom komisijom, koja je dala uvjetno zeleno svjetlo trećem velikom spajanju u tom sektoru u posljednjih nekoliko godina (Dow Chemicala i Duponta te Syngenta i ChemChina). ‘Odobrili smo Bayerove planove za preuzimanje Monsanta zato što ustupci, u vrijednosti većoj od šest milijardi eura, ispunjavaju naše uvjete za zaštitu tržišnog natjecanja u potpunosti’, komentirala je tada povjerenica zadužena za tržišno natjecanje Margrethe Vestager.

Komisija je dala pristanak nakon što se uvjerila da će broj igrača na tržištu ostati isti, što će omogućiti poljoprivrednicima izbor različitog sjemenja i pesticida po pristupačnim cijenama, premda dobar dio javnosti nije uvjeren. Peticija s milijun potpisa protiv odobrenja bila je predana Komisiji, a 54 posto građana EU smatralo je da Komisija treba blokirati spajanje.

Bayer se Europoljanimi zavjetovao ukloniti sva preklapanja s Monsanto na tržištu sjemenja i pesticida prodajom imovine, što se odnosi i na Bayerova globalna istraživanja u tom pogledu, uključujući pokušaje razvoja proizvoda koji bi konkurirao Monsantovom glifosatu. Jednako tako, dogovor obuhvaća i Monsantovu imovinu, koja bi se u budućnosti natjecala s Bayerovim tretiranjem sjemenja protiv valjkastih crva, kao i Bayerovo davanje licencije BASF-u za njegov globalni portfelj digitalnih poljoprivrednih proizvoda kako bi se osigurao nastavak natjecanja na tom tržištu. Proces u Europi nije gotov jer Komisija sada mora proučiti efekte prelaska dijela imovine u BASF-ove ruke i dati pristanak na to, što je preduvjet za realizaciju spajanja Bayera i Monsanta.

Oprez regulatora očekivan je budući da će nova kompanija biti najveći poljoprivredni biznis na svijetu s udjelom na svjetskom tržištu sjemenja i pesticida većim od 25 posto (Monsanto dominira sjemenjem, Bayer pesticidima). Spajanje će smanjiti konkurenciju za prodaju sjemenja i kemikalija poljoprivrednicima suočenima s niskim cijenama usjeva, što otvara prostor nepoštenom dizanju cijena, prenosi Reuters zabrinutost Wenonah Hauter, šefice aktivističke udruge Food&Water Watch. Istog je razmišljanja i Adrian Ebb iz europskog ogranka Friends of the Earth. ‘Ovo spajanje stvorit će najveći i najmoćniji svjetski poljoprivredni biznis, koji će pokušati nametnuti svoje genetski modificirano sjemenje i toksične pesticide u našu hranu i okoliš. Odluka Komisije im isto tako dopušta da zajedno s BASF-om postanu digitalni divovi u poljoprivrednom sektoru, Facebook poljoprivrede, sa svim problemima koje ta uloga nosi. Spajanje ovo dvoje je brak iz pakla, loš za poljoprivrednike, loš za potrošače i loš za okoliš’, izjavio je portalu svoje udruge.

Da su poljoprivrednici i ekološki aktivisti izrazito protiv spajanja ne iznenađuje, Monsanto za mnoge ima imidž kompanije iz pakla, ne samo zbog genetskog modificiranja, nego i tržišnih praksi koje primjenjuje na poljoprivrednike. ‘Igra glazbenih stolica između nekolicine tržišnih igrača nije recept za zdrava i konkurentna poljoprivredna tržišta’, poručili su u zajedničkom pismu američkom Ministarstvu pravosuđa Nacionalna udruga poljoprivrednika, Američki institut za tržišno natjecanje i Food&Water Watch.

Tržišta zato nisu zabrinuta, naprotiv. Dionice obiju kompanija reagirale su pozitivno nakon objave u Wall Street Journalu, sugerirajući da tržište sada očekuje realizaciju spajanja. Vrijednost dionice najvećeg proizvođača sjemenja na svijetu skočile su 6,2 posto na kraju trgovanja u ponedjeljak, Bayerove su porasle 4,7 posto, a optimizam je pogonjen preokretom u pregovorima s američkom vladom. Do nagle promjene raspoloženja vjerovatno je došlo nakon sastanka Bayerova šefa Wernerova Baumanna i Monsantova Hughova Granta s dužnosnicima Ministarstva.

Jedan od problema u američkom slučaju bilo je Monsantovo GMO poslovanje, koje se široko primjenjuje u SAD-u, ali ne i u Europi, gdje je uglavnom zabranjeno. Prijepor je izgleda riješen prodajom BASF-u, njemačkom divu koji služi za skupljanje svih regulatorima spornih elemenata poslovanja Bayera i Monsanta. Imajući u vidu kontroverznost ovog spajanja zbog imidža Monsanta i snage koju bi kombinirane kompanije imale, mnogi su u početku bili skeptični prema stvarnim izgledima za spajanje, najviše zbog regulatornih prepreka. Kako je riječ o dvjema globalnim kompanijama koje posluju u praktički svakom zakutku svijeta, već je broj potrebnih odobrenja bio obeshrabrujući, posebice zato što se među njima nalaze najveća tržišta na svijetu kao što su Kina, SAD i EU.

Usprkos rezerviranosti analitičara i medija, nastajanje poljoprivrednog levijatana, kako ga mnogi vide, s ovim je pomakom u Americi postalo vrlo izgledno, što odražava i samouvjerenost obiju kompanija da će transakcija biti kompletirana već polovicom ove godine.