TOMMY

Nekoliko gradova Europske unije sudjeluje u projektu čiji je cilj kreiranje napredne platforme za uvođenje alata za kontrolu prometa u povijesnim jezgroma. Ukupna je vrijednost projekta 1,873.149 eura, od čega Zadru pripada 179.781 euro.

U europskom projektu ‘ASPIRE’, koji nudi naprednu platformu s naknadom za cestovne korisnike i pristupnim kriterijima radi poboljšanja gradske sredine i prijevoza dobara te provedbu niza mjera (regulatornih, organizacijskih, operacijskih i tehnoloških) da bi se poboljšali standardi energetske učinkovitosti i kvalitete sredine te kvaliteta života građana, sudjeluje i Grad Zadar. Ukupna je vrijednost projekta u kojem su partneri gradovi Lucca (Italija) i Stockholm (Švedska) te talijanske tvrtke Kiunsys SRL, Lucense SCaRL i Memex SRL 1,873.149 eura, od čega Zadru pripada 179.781 euro. Financira se iz Programa ‘Life’ i provodit će se iduće tri godine.

Svrha je projekta razmjena iskustva i prakse između gradova Europske unije u regulaciji prometa dostavnih vozila u gradskoj jezgri kako bi se donijele konkretne mjere za unapređenje tih sustava, kao primjena novih prijedloga mjera za unapređenje sustava u gradovima partnerima. U sklopu projekta Grad Zadar izradit će dugoročnu strategiju i akcijski plan za unapređenje sustava urbane logistike na Poluotoku. Zbog njegova sudjelovanja u projektu ‘ASPIRE’ gradski predstavnici Darko Kasap, Tomislav Korona i Šime Erlić potkraj prošle godine otišli su u Luccu, grad na sjeveru Italije, na prvi sastanak posvećen tom projektu.

Gradski predstavnici Lucca predstavili su razvoj sustava urbane logistike, istaknuvši s kojim su se izazovima suočavali u primijeni novih rješenja u posljednjih pet godina. Također je bilo govora o primjerima nekih drugih talijanskih i europskih gradova, poput Siene i Stockholma. Lucca i Zadar imaju specifičnu povijesnu jezgru, što stvara problem u regulaciji prometa unutar zidina. Turizam, pogotovo u sezoni, stvara pak dodatni pritisak na središte grada, zbog čega je postavljanje sustava prometne regulacije velik izazov. Grad Lucca okružen je s više od četiri kilometra povijesnih zidina unutar kojih je promet organiziran po zonama. Video nadzorom i sustavima identifikacije kontrolira se ulazak u središte grada i izlazak iz njega, a posebnim dozvolama regulira se ulaz u staru gradsku jezgru. U nju automobilom mogu ući samo oni koji imaju dozvolu: stanari, dostavna vozila i drugi.

Prvi projektni sastanak poslužio je da se razmijene iskustva u urbanoj logistici i da se počeku trogodišnje provedbe projekta detaljno objasne uloge te postave zadaci i rokovi. Početkom travnja Grad Zadar je, prema izvješću Robertina Dujela, pročelnika za komunalne djelatnosti, pokrenuo savjetovanje o odluci o određivanju i uređenju prometa na području pješačke zone Poluotok u Zadru. Istaknuo je da su je razradili do detalja i prihvatili mišljenja i obrtnika i Gospodarske komore, a u konačni prijedlog uključit će i sugestiju građana o zaštiti djece pješaka u od 7.30 do 8 sati.

Radi boljeg planiranja i održivog upravljanja zadarskom povijesnom jezgrom, da se smanji onečišćenje zraka ispušnim plinovima dostavnih vozila, te sa željom da se odluka iz 2003. unaprijedi i uskadi s izazovima današnjice, trebalo je donijeti odluku kojom se regulira promet u pješačkoj zoni. S pomoću manjih teretnih električnih prijevoznih sredstava uvodi se bolji, efikasniji i održiviji način opskrbe u zadarskoj pješačkoj zoni i skraćuje dopušteno vrijeme dostave motornim vozilima u poslijepodnevnim satima. Planira se ukinuti druga smjena dostave na Poluotok, smanjiti pritisak na Poluotok uvođenjem pretovarnih mjesta kao alternativa iskrcaju robe u pješačkoj zoni te poticati upotrebu električnih dostavnih vozila te tako povećati sigurnost i kvalitetu života stanovnika i gostiju Poluotoka. Video nadzorom će se mnogo bolje moći kontrolirati ulazak robe na Poluotok. Studiju urbane logistike izradila je talijanska tvrtka Memex, a u prvoj fazi na njoj radi i Rea Hrvatska.

Potpuno nove tvorevine u koje bi se prije ljudi trebala useliti umjetna inteligencija niču diljem svijeta. Zovu ih megalopolisima, valjda i zbog megalomanskih planova njihovih planera koji život u njima kane pretvoriti u bajku.

Krenuti ispočetka ili popravljati staro, vječna je dvojba koja muči i urbaniste diljem svijeta dok se igraju inovacijama. U Hrvatskoj epitet ‘pametan’ htjelo bi četrdesetak gradova, prostora za opažanje ima, ali ima i mnogo praznog, neiskorištenog, zapuštenog prostora idealnog za stvaranje novih pametnih tvorevina. U inozemstvu se, pak, takvi prostori počinju kupovati, s planom i nadom da će jednog dana na njima niknuti grad i to ne bilo kakav, nego baš pametan. Ulažeči su zasad oni najbogatiji, Google, Bill Gates, arapske države i milijarderi, indijske nekretninske kompanije, a razvoj novih i pametnih gradova od nule zasad je brži na Istoku nego na Zapadu.

Potkraj prošle godine pozornost svjetskih medija privukle su vijesti da Google i kompanije povezane s Billom Gatesom ulažu u kupnju zemlje ili prve planove u Sjevernoj Americi s nadom da će sagraditi pametne gradove.

Googleov odnosno Alphabetov Sidewalk Labs uložio je 50 milijuna dolara u inicijalnu fazu planiranja i pilot-testa za stvaranje novog kvarta u Torontu, kojem je već nadjenuo i ime – Quayside. Generalni je plan Sidewalk Labsa ispitati mogućnosti za smanjenje zagađenja urbane aglomeracije, skraćivanje vremena za putovanje, uspješnije prikupljanje i zbrinjavanje otpada te posljedično poboljšanje meteoroloških uvjeta, dijelom i smanjenjem utjecaja vjetra, većom sjenom za sunčanih dana i stvaranjem pokrova protiv kiše pametnim planiranjem građevina i drvoreda. Na razvoju projekta pametnoga kvarta, za hrvatske razmjere grada, Google radi već deset godina, a već u ovom trenutku Sidewalk Labs uvjeren je da može umanjiti emisiju stakleničkih plinova za 73 posto u odnosu na ostatak Toronta, potrošnju vode za 65 posto te stvaranje otpada za 90 posto, dok se ubrzanje putovanja planira oslanjanjem na pješačenje, upotrebu bicikala te dijeljenih električnih vozila, naravno uz miješano zoniranje zgrada za poslovnu i stambenu namjenu. Naravno, cijelu priču prati kvalitetna povezivost, bez koje je današnji život nezamisliv, kao i epitet ‘pametan’ koji se pridaje gradovima ili kvartovima, jer zapravo nema drugog uspješnog načina za prikupljanje gomile količine podataka o plinovima, buci, vibracijama, vremenskim uvjetima, prometu itd.

Iste želje dijele i investitori povezani s Billom Gatesom koji su 80 milijuna dolara uloži- li u kupnju zemlje u Belmontu u Arizoni s namjerom da u konačnici na površini većoj od 100 četvornih kilometara sagrade pametni grad s više od 80 tisuća domova za više od 180 tisuća ljudi. Grad bi se, kao i Googleov kvart Quayside, oslanjao na modernu komunikacijsku i podatkovnu strukturu, bez koje gradovi danas ne mogu biti pametni. No ti ambiciozni projekti mogu se sakriti pred onim što priprema Saudijska Arabija. Prvi planovi za novi grad Neom (ili, u prijevodu – Novu Budućnost) toliki su da se čine nedostižni. Ali ako ih itko može ostvariti, onda je to Saudijska Arabija. Taj pametni grad trebao bi se prostirati na čak 26 tisuća kvadratnih kilometara i u njega bi trebalo biti uloženo 500 milijardi dolara. Naravno, uz toliku ulaganja nisu čudni planovi da taj grad inkorporira umjetnu inteligenciju i maksimalno iskoristi internet stvari, zbog čega je Saudijska Arabija već počela pregovarati s Amazonom i Alibabom, a kruna grada bit će most preko Crvenog mora do Egipta i činjenica da će se protezati od Egipta do Jordana, i to doslovno, s objektima u sve tri zemlje. Možda je najinteresantniji dio plana da Neom neće upotrebljavati energiju proizvedenu iz fosilnih izvora, premda je bogatstvo države u kojoj će biti najveći dio tog megalopolisa budućnosti stvoreno upravo na nafti.

Iako se ulaganje od 500 milijardi dolara može činiti sumanuto, lako je moguće da će biti i veće. No planovi prijestolonasljednika Muhameda bin Salmana uključuju i projekciju da će Neom Saudijskoj Arabiji do 2030. godine donositi najmanje 100 milijardi dolara BDP-a na godinu i tako među gradovima postati najveći generator BDP-a na svijetu. Za te procjene oslanjaju se na činjenicu da je grad lociran na poziciju kroz koju već sad protječe 10 posto svjetske trgovine te da je zrakoplovom na samo osam sati za čak 70 posto svjetske populacije. Dakle, plan je da Neom kao pametni megalopolis budućnosti – koji će se oslanjati na razvoj najnovijih tehnologija u proizvodnji energije, vode i hrane te biotehnologije i ICT-ja, ali i napredne proizvodnje, kao i proizvodnje medija i zabave – privuče nove stanovnike, stvara nove vrijednosti, potražnju i investicije koje bi inače otišle drugdje. Pametan će biti ne samo grad, nego i zakonski okvir, jer je plan da Neom, kao megalopolis koji se proteže kroz tri države, ima samostalni regulatorni okvir povoljan za globalno konkurentan biznis. U usporedbi s Neomom, plan njegova poluotoka, saudijskoga kralja Abdulaha, koji je pokrenuo projekt ‘Ekonomskoga grada kralja Abdulaha’, čini se dječja igra. Taj je grad u sklopu plana gradnje 10 gradova koji trebaju transformirati Saudijsku Arabiju, gradi se od 2005. godine i očekuje se da će 2020. godine biti dovršen.