Home / Biznis i politika / TRI NOVA PROIZVODA IZ KOŠTICA GROŽĐA

TRI NOVA PROIZVODA IZ KOŠTICA GROŽĐA

U reguliranju zakupa novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu ima ozbiljnih manjkavosti. Tako se zakupac više ne može upisati u zemljišne knjige, ukinuta je prednost prvozakupa, no dana je prednost lokalnim zakupcima, a zakup prestaje običnom obaviješću.

Kad se bilo koji zakon, pa tako i novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu (objavljen u Narodnim novinama broj 20/2018) donosi u uobičajenoj proceduri (dakle ne u žurnom postupku), kada se provede savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, kada i mediji dosta populariziraju tu problematiku i daju prostora praktično svima javno istupiti, bilo bi za očekivati da se u konačnici predloži i prihvati dobar zakonski tekst. Nažalost, to se ipak u ovom slučaju nije dogodilo i postoji dosta razloga za argumentiranu kritiku tek usvojenog zakona, koji je stupio na snagu 9. ožujka, dakle prije mjesec dana. Ovaj put zadržat ćemo se samo na zakupu poljoprivrednog zemljišta.

Nepotrebne komplikacije Zakup je jako star i jako poznat pravni institut koji postoji još od rimskog prava (tada pod nazivom locatio conductio rei), a danas je aktualan kao i prije tisuće godina. Definicija je vrlo jednostavna – riječ je o ugovoru kojim ovlaštenik u pravu kao vlasnik, kao zakupodavac daje drugoj osobi (zakupniku) u zakup pokretninu ili nekretninu (kod poljoprivrednog zemljišta naravno riječ je o nekretnini) koju ovaj ima pravo iskoristavati ne mijenjajući pri tome bit zakupljene stvari.

Najveću kritiku je (s punim pravom) doživjela nova zakonska odredba koja dosadašnjem zakupniku, ma koliko kvalitetan bio i ma koliko dugo imao neko zemljište u zakupu i pokazao se izvrstan, nema nikakvu prednost u natječaju. Stvarno nije jasno zašto se nije toj osobi osiguralo pravo prvozakupa, dakle zakupa pod jednakim uvjetima koje je netko drugi prethodno izlicitirao, a ako zainteresiranih nema onda po početno oglašenoj cijeni. Dodatno, propisano je da je iz natječaja diskvalificiran onaj tko je poljoprivredno zemljište u vlasništvu države dao u podzakup ili je njime na drugi način neovlašteno raspolagao. Pravo je pitanje kako će se nekome tijekom natječaja npr. to dokazati i hoće li biti dovoljna nečija pisana izjava o toj okolnosti, što bi bila pravna katastrofa. Ne bude li dovoljna nego se primjerice traži pravomoćna sudska odluka, onda ta zabrana nikada neće biti realizirana pa je možda bolje da je i nema.

A obveze zakupodavca? U vremenu kada je udruživanje ne samo trend nego je često i nužno radi prikupljanja kapitala ovaj zakon ide u suprotnom pravcu i udruživanje zabranjuje (ono isto koje je primjerice prihvatljivo kod javne nabave), a zajednica prema naruši stvari može značiti i bolje jamstvo i naplate zakupnine i ostvarenja projekta. Vrlo je i logično i razumljivo i ljudski prihvatljivo favorizirati one s prebivalištem na području jedinice lokalne samouprave najmanje tri godine, ali se treba i upitati kako će takva mjera izdržati test jednakosti pred zakonom koju jamči Ustav RH. Zakon o poljoprivrednom zemljištu u članku 42. nabraja 12 elemenata koje ugovor o zakupu mora sadržavati.

Nevjerojatno je da, uz odredbu o pravima i obvezama zakupnika nema i odredbe o pravima i obvezama zakupodavca, a još je manje razumljivo kako to da se nigdje, baš nigdje ne spominje pravo zakupnika upisati zakup u zemljišnu knjigu, a poznato je da je zakup jedna od samo četiri obvezna prava koja se upisuju u zemljišne knjige, a to su – najam, zakup, nadzakup i prvokup.

Treba upozoriti i na moguće probleme prilikom raskida. Raskid ugovora zbog čitavog niza razloga jasno pokazuje koliko mu je zakonodavac posvetio pozornosti. No djeluje kao da se pošlo od stvarne situacije koja kod nas ne postoji i nikada nije postojala. Naime, zakonski tekst polazi od toga da se ugovor raskida bez sudskih odluka, a to onda znači da se očekuje da će zakupnik iz takvog ugovora mirno prihvatiti raskid i predati zemljište. Znamo li bismo barem morali znati da je praksa potpuno drukčija – zakupnik bez sudske prisile gotovo nikada neće predati zemljište, a lako je moguće da će na obavijest o raskidu reagirati prestankom plaćanja.

Prema čl. 43. stavku 7. Zakona ‘ugovor o zakupu smatra se raskinutim danom dostave obavijesti o raskidu zakupnika. U obavijesti će se odrediti rok u kojem zakupnik ima pravo skinuti usjeve, odnosno plodove, odnosno izložiti uzgojene vođene organizme iz ribnjaka.’ Napokon, zašto se nigdje ne spominje osobna odgovornost i zašto se time uvodi velika nejednakost između poljoprivrednika koji djeluju kao OPG i onih koji djeluju kao vlastito trgovačko društvo?

Poljoprivredna zadruga TRS prvotno je bila orijentirana samo na jedan proizvod – vino, a onda je odlučila asortiman proširiti upotrebom koštica grožđa i od njih dobiti tri nova proizvoda: hladno prešano ulje, brašno i ekstrakt od sjemenki grožđa.

Poljoprivredna zadruga TRS iz Iloka uspješno se prijavila na Javni poziv „Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja“ s projektom Razvoj novih proizvoda od koštica grožđa. U suradnji Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) i Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, dodijeljena su im bespovratna sredstva u iznosu 1.103.004,16 kn. Ukupna vrijednost projekta tvrtke iznosi 1.499.606,55 kn.

‘Interes za pozivima koji se odnose na istraživanje i razvoj na visokoj razini pa u tom sektoru bilježimo značajan odaziv prijavitelja. Takav je slučaj bio i s IRI pozivom, na koji je pristiglo 155 prijava s traženim iznosom od 2,4 milijarde kuna. Pokazatelj je to visokog inovacijskog potencijala Hrvatske koji potiče optimizam, osobito u Istočnoj Hrvatskoj.’, izjavio je Vjeran Vrbanc, predsjednik HAMAG-BICRO-a.

Tvrtka Poljoprivredna zadruga TRS prvotno je bila orijentirana samo na jedan proizvod – vino. Tijekom tri godine prerađe grožđa u vinariji TRS, opazili su kako je nastalo oko 200 tona otpadnog materijala u obliku koštice grožđa koje su do sad prerađivali u humus i koristili kao gnojivo za vinograd. Odlučili su napraviti zaokret i proizvesti nešto sasvim novo. Stoga su osmislili projekt kroz koji planiraju iskoristiti potencijal sirovine koštice grožđa, a jedan od koraka je opremanje laboratorija vrijednog 160.000,00 kn. U suradnji s Prehrambeno-tehnološkim fakultetom u Osijeku i profesorom dr. Tihomirom Moslavcem, istraživat će mogućnosti potpunog iskorištenja koštice grožđa. Slična rješenja već postoje u Europi, ali u Hrvatskoj trenutno nitko ne primjenjuje ovakav princip prerađe ove sirovine.

‘Cilj nam je do kraja projekta na tržište staviti tri nova proizvoda – hladno prešano ulje od sjemenki grožđa, brašno i ekstrakt od sjemenki grožđa. Vjerujemo kako će ovaj projekt koristiti ne samo vinariji nego i cijelom gradu Iloku, koji živi od vinogradarstva, u rješavanju problema s odlaganjem otpada nakon prerađe grožđa te otvaranjem novih radnih mjesta.’, izjavila je Martina Šaravanja, voditeljica projekta.

Budući da se Poljoprivredna zadruga TRS do sada bavila samo proizvodnjom vina, kroz ovaj projekt će se upoznati s dosadašnjim znanstveno-istraživačkim radom u proizvodnji masti i ulja. Također, uvođenje novih proizvoda označit će veliku promjenu za zadrugu. Projektom će se doprinijeti rješavanju ključnih društvenih izazova – poboljšanju zdravlja, kvalitete života i održive poljoprivrede.

‘Poljoprivredna zadruga TRS godišnje kao nusproizvod proizvede 20-30 tona koštica, a iločko vinogorje oko 500 tona. Sirovine ne nedostaje pa planiramo prerađivati sirovinu i ostalih vinara. Kroz ovaj projekt zaposlili smo dvije osobe i nadamo se kako će s povećanjem proizvodnje biti potrebe za još više radnika i novih radnih mjesta.’, izjavio je Marijo Faletar, direktor Poljoprivredne zadruge TRS.

U Hrvatskoj je na Nacionalnoj listi priznatih kultivara uvršteno 196 sorti vinove loze namijenjene proizvodnji vina i drugih proizvoda od grožđa i vina. PZ TRS proizvodi vino iz ukupno 7 sorti specifičnih za područje vinogorja Srijem. Zahvaljujući raznolikosti reljefa, klime i tla, kao i drugih čimbenika, uvjeti za uzgoj vinove loze na iločkim položajima izuzetno su povoljni. HAMAG-BICRO trenutno u provedbi ima 1729 sklopljenih ugovora, s ukupnim ugovorenim iznosom bespovratnih sredstava više od 2,1 milijarde kuna, od čega ukupna vrijednost projekata iznosi više od 5,6 milijardi kuna. U narednom periodu, do kraja 2018. godine predviđeno je 1,5 milijardi kuna za istraživanje, razvoj i inovacije kroz pet Poziva, prema Indikativnom godišnjem planu Poziva na dostavu projektnih prijedloga sufinanciranih iz Operativnog programa ‘Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.’.