Arenaturist

Količina novca na računima tvrtki udvostručila se od recesije do danas i iznosi oko 60 milijardi kuna. Njime tvrtke, primjerice, plaćaju dugove, financiraju tekuće poslovanje, isplatu dividende i zaštitu od posljedica krize, poput one u Agrokoru. Rijetke ga spremaju za novi investicijski ciklus.

Hrvatske tvrtke pune su novca! To je zaključak Liderove analize dvadeset najvećih hrvatskih tvrtki čije su dionice izlistane na Zagrebačkoj burzi (naravno, bez Agrokorovih perjanica) i koje su na kraju 2017. imale gotovo osam milijardi kuna gotovine u bilanci. I ne samo to: taj je iznos za gotovo milijardu veći nego godinu prije, pokazuju podaci dvadeset bilanci koje je Lider pregledao za posljednje četiri godine. U odnosu na kraj 2014. dvadeset burzovnih perjanica povećalo je količinu ‘keša’ za 2,68 milijardi kuna, što je u samo tri godine porast od 50 posto!

Osim milijardi kuna za dvadeset najvećih tvrtki popriličan je iznos. Radi jednostavnije usporedbi, to iznos jednak dva posto BDP-a ili 86 posto proračuna Grada Zagreba ili pak ukupnom dugu hrvatskoga zdravstva na kraju 2017. Postavlja se pitanje odakle toliko novac u bilancama dvadeset najvećih tvrtki na domaćem tržištu kapitala i za što ga upotrebljavaju. To je stanje gotovine u bilance na određeni dan. Mjesec dana prije te su tvrtke možda imale dvostruko više novca, a mjesec dana poslije možda i nula kuna, no bez obzira na to količina ‘keša’ u bilancama raste.

Količina gotovine koju ima dvadeset tvrtki na tržištu kapitala samo je djelić ‘keša’ ukupnoga gospodarstva, a riječ je o 60-ak milijardi kuna – od recesijskoga dna uvođenja se količina gotovine kod poduzetnika. U posljednje vrijeme raste za oko šest milijardi kuna na godinu. Konkretno, na kraju 2016., za koju postoje posljednji kumulativni podaci, ukupno hrvatsko gospodarstvo ima nevjerojatnih 53,29 milijardi kuna gotovine. Ako trend dvadeset najvećih tvrtki (kojima je količina gotovine u 2017. porasla za 13 posto u odnosu na godinu prije) preslikamo na cijelo gospodarstvo, možemo pretpostaviti da je na kraju prošle godine u bilancama hrvatskih tvrtki bilo spomenutih 60 milijardi kuna ‘keša’. Uzrok skoka toliko količine u bilancama tvrtki povećanje je prihoda zbog završetka recesije. Međutim, ključni je problem način upotrebe tog novca.

Novac koji imaju na računima u banci hrvatski poduzetnici upotrebljavaju za različite stvari i projekte: neki akumuliraju gotovinu za plaćanje kredita i oslobađanje bilanci od ‘tereta duga’, neki za tekuće poslovanje, a samo se rijetki pripremaju za novi investicijski ciklus. Sa završetkom krize i recesije gospodarstvo je počelo jačati i rasti, što je povećalo prihode. Taj se novac, čini se, akumulira.

Hrvatskom Telekomu najviše je rastao ‘keš’ u bilanci – posljednjeg dana prošle godine imao je impresivnih 3,15 milijardi kuna, 475 milijuna više nego godinu prije. Taj novac upotrebljavaju, kažu nam u tvrtki, ili za isplatu dividende ili za kapitalna ulaganja, akvizicije itd. Primjerice, za dividendu će HT ove godine svojim dioničarima isplatiti malo više od 490 milijuna kuna. Pozicija u gotovini varirala mu je u posljednje četiri godine, no sadašnje stanje u odnosu na kraj 2014. varira za gotovo milijardu kuna.

Rast i pad te stavke u bilanci Hrvatskoga Telekoma za kraj 2015., 2016. i 2017. većinom je prouzročilo strukturiranje portfelja financijske imovine s ročnošću do tri mjeseca u onu s više od tri mjeseca i obratno – objašnjavaju nam iz HT-a.

U Atlantic Grupi, koja je blago povećala količinu gotovine u bilanci, tim se novcem koriste i za zaštitu od mogućih teškoća s nelikvidnošću na tržištu. Riječ je o teškoćama koje su, konkretno 2017., mogle dominirati hrvatskim tržištem da kriza Agrokora sustava nije ublažena Zakonom o postupku izvanredne uprave, ali i povezanim tržištima u okružju. Atlantic Grupa je mjere za povećavanje novca u banci i blagajni kao dio integralne strategije upravljanja rizicima pokrenula još u četvrtom kvartalu 2016. da bi zaštitila stabilnost vlastitoga poslovanja. S razvojem pregovora i rezultatima nagodbe Agrokorovih vjerovnika situacija će se ponovno razmotriti – objašnjava nam Davor Oršić, direktor Korporativne riznice i centralnih financija u Atlantic Grupi.

Uz povećanje novca u bilanci treba istaknuti i, kaže Oršić, znatno smanjenje neto duga na kraju 2017., što je rezultat sustavnih nastojanja Atlantic Grupe da smanji zaduženost, što joj pak omogućuje dodatno zaduživanje, odnosno nova preuzimanja u budućnosti. AD Plastik svojih 10,2 milijuna kuna u bilanci uglavnom upotrebljava za tekuće poslovanje. Sanja Biočić, članica Uprave za financije, računovodstvo, kontroli i IT, objašnjava da se ne treba čuditi tomu što tvrtke imaju sve više novca u bilanci.

Na hrvatskom tržištu nema mnogo mogućnosti niskorizičnih ulaganja koja donose veći prinose. Kamate na štednju, oročenu štednju i ulaganja u novčane fondove, primjerice, donose prinose malo veći od nula posto, a ovdje ipak govorimo o novcu koji bi trebao biti brzo unovčiv za potrebe tekućeg poslovanja – kaže Biočić.

Za ključak je stoga da taj novac tvrtke radije drže u banci na računu jer je uvijek dostupan. To mišljenje potvrđuju i u Plavoj laguni, gdje kažu da današnje vrijeme izrazito niskih kamatnih stopa osim novca na računu treba uzeti u obzir i novčane depozite čiji su prinosi izrazito niski, zbog čega je tvrtkama gotovo svejedno držati novac na računu ili ulagati u depozite u nedostatku drugih profitabilnih projekata. No Plava laguna ima kapitalni proračun za ulaganje od 487 milijuna kuna i ove godine pokreće i snažan investicijski ciklus.

Još jedan turistički div u Hrvatskoj, Valamar Riviera, gotovinu u svojoj bilanci iskoristit će za ‘mosno financiranje investicija i pripremu turističke sezone’.

Ina, najveća naftna tvrtka, na kraju prošle godine imala je 428 milijuna kuna, što je 183 milijuna manje nego godinu prije. Na računu je samo novac potreban za dnevno poslovanje, a sva slobodna sredstva uprihodena tijekom godine upotrebljavaju se za smanjenje duga, stoga bi za ispravnu procjenu financijskog položaja Društva trebalo gledati neto zaduženost.

Višak od dokapitalizacije za razvoj na kraju 2017. imao je 800 milijuna kuna pod stavkom ‘novac u banci i blagajni’, 669 milijuna više nego godinu prije. Novac u bilanci porastao je poglavito kao posljedica izdanja novih dionica u lipnju 2017., čime je prikupljen neto iznos od 742 milijuna kuna novoga dioničkoga kapitala. Kapital je prikupljen da bi se financirao daljnji razvoj i rast grupacije. Arena Hospitality grupa ima snažan operativni novčani tok, stoga poslovanje i obveze može potpuno pokrivati tekućim poslovanjem.

Relativno dobro stanje novca u banci i blagajni u širem kontekstu dio je mjera koje proizlaze iz strategije upravljanja rizicima usmjerene na zaštitu Atlantic Grupe od mogućih teškoća s nelikvidnošću na tržištu, a koje su, konkretno 2017., mogle dominirati hrvatskim tržištem (da kriza Agrokorova sustava nije ublažena Zakonom o postupku izvanredne uprave), ali i povezanim tržištima u okružju.

Na kraju 2017. imao je 3,15 milijardi kuna pod stavkom ‘novac u banci i blagajni’, što je 475 milijuna više nego godinu prije. Novac koji tvrtka upriliči u jednoj poslovnoj godini može se upotrijebiti na razne načine (dividenda, kapitalna ulaganja, akvizicije) i plasirati u više različitih financijskih instrumenta. ‘Novac u banci i blagajni’ samo je jedan od primjera uobičajenih financijskih instrumenata i označava uloženu financijsku imovinu s rokom dospjeća do tri mjeseca.

Ta stavka iz Inina financijskog izvješća ne prikazuje godišnje kretanje stanja računa koji se upotrebljava za financiranje tekućeg poslovanja, nego njegovo stanje na točno određeni dan (31. prosinca). Prema tome, stavka je podložna svakodnevnim promjenama u skladu s tvrtkim operativnim, investicijskim i financijskim aktivnostima.

Na kraju 2017. imala je 88,8 milijuna kuna pod stavkom ‘novac u banci i blagajni’, što je gotovo 70,5 milijuna više nego 2016. Plava laguna grupa (Plava laguna d.d. plus Istraturist Umag d.d.) 31. prosinca 2017. raspolagala je s 328 milijuna kuna štednje, što je bilo 133 milijuna kuna više u odnosu na godinu prije. To će se ove godine usmjeriti u financiranje velikog investicijskog ciklusa jer je kapitalni proračun iznosi 487 milijuna kuna.