Medvednica mi je kao šumarici poznata, a zaštićeno područje moj je izazov

Postala sam ravnateljica prije sedam mjeseci i neposredno prije mojega dolaska potpisani su ugovori o provedbi projekata ‘Ekoturizam srednje Europe – CETTO’ i ‘Obnova Medvedgrada’, a onda i projekta za poticanje inovativnosti ekosustava šuma u Europi ‘Sincere’.

Medvednica je proglašena parkom prirode zbog fenomena šume, ima znanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazovnu te rekreativnu namjenu. Površinu Parka pokriva 81 posto šume, od toga Hrvatske šume gospodare s malo više od 50 posto državnih šuma, a ostalo su privatne. Cijelo je područje Parka u ‘Natura 2000’, ekološkoj mreži Europske unije koja se sastoji od najvažnijih područja za očuvanje vrsta i stanišnih tipova. Ove se godine mora napraviti plan upravljanja prema zadanim smjernicama.

Park prirode Medvednica specifičan je jer je blizu glavnoga grada, sličnih primjera nema u okružju. Ustrojen je prije dvadeset godina i naši posjetitelji očekuju mnogo, ali mnogi nemaju razvijenu odgovornost za očuvanje prirodnih vrednota. Austrijski i finski parkovi prirode primjer su uspostavljene sinergije između zaštićenih područja i domicilnog stanovništva. Park se proteže na Grad Zagreb, Zagrebačku i Krapinsko-zagorsku županiju iako mnogi misle da pri pada samo Zagrebu.

Financiramo se iz proračuna i dijelom vlastitim novcem. Među rijetkim smo parkovima koji ne naplaćuje ulazak, a realizacija vlastitih prihoda ovisi o prodaji ulaznica za špilju Veternicu, Rudnik Zrinski i Medvedgrad te koncesijskim odobrenjima za događaje unutar Parka. Proračun je prošle godine bio 3,435.099 kuna, od čega je 2,164.660 kuna bilo iz državnog proračuna, 171.450 kuna donacija, a 507.321 kunu uprihodili smo prodajom proizvoda, robe i usluga.

Na plaće zaposlenika trošimo 2,415.000 kuna i ne bih ih nazvala administracijom s obzirom na radne zadatke. Imamo dvadeset zaposlenih, od kojih je troje zaposleno na projektima vezanim s financiranjem iz fondova EU. Planirani proračun za 2018. namijenjen istraživanju, koji sam zatekla kad sam došla na mjesto ravnateljice skromnih je 50.000 kuna jer su sredstva ograničena mogućnostima vlastitog financiranja.

Njime upravlja tvrtka Grada Zagreba uz koncesijsko odobrenje naše Ustanove, a mi analiziramo stanje okoliša nakon svake skijaške sezone. Prema Zakonu o zaštiti prirode, dužni smo pratiti sve dionike radi očuvanja zaštićenog područja. Oni koji obavljaju aktivnosti u Parku dužni su ih prijaviti našoj Ustanovi.

Korisnici našeg Parka javljaju Ustanovi o provedbi aktivnosti koje reguliramo u skladu sa zakonom. Čuvati prirode svakodnevno obilaze Park i kad zateknu nepravilnosti, upozore dionike na obvezu prijave aktivnosti. Ako ne prihvate reguliranje tih aktivnosti u prostoru Parka, čuvati imaju ovlasti pokrenuti prekršajni postupak. Rijetko se to događa, a ljudi to više čine iz neznanja.

Svaki naš projekt ima faze provedbe uz poštovanje vrijedete zakonske regulative i ugovornih obveza koje je zadala Europska unija. U tijeku su pripreme i provedba javne nabave prema fazama zadanima ugovorima. Veliku pozornost pridajemo ugovornim obvezama jer nakon provedbe projekata osim našoj kontroli podliježemo i svim europskimima.

Vrijednost je projekta 37 milijuna kuna; 24 milijuna kuna osigurano je iz fondova EU, 10 posto iz Fonda za zaštitu okoliša, a ostatak će se financirati vlastitim novcem. Završetak rekonstrukcije Medvedgrada planira se potkraj iduće godine obnovom zidina i infrastrukture u kojoj se planira izložiti novi muzejski postav na temu Crne Kraljice i povijesti Medvedgrada.

Projekt ‘CEETO – ekoturizam srednje Europe’, započet je prošle godine sa za nas planiranim iznosom od 112.000 eura. Glavni je njegov cilj u Parku izrada alata za upravljanje turizmom s posebnim osvrtom na utjecaj turizma na biološku raznolikost. Projektom je obuhvaćeno osam zaštićenih područja koja se prostiru u šest država članica srednje Europe. Za projekt ‘SINCERE – poticanje inovativnosti za ekosustave šuma u Europi’ dobit ćemo oko 45.000 eura, a projekt ukupno vrijedi 4,4 milijuna eura. U njemu sudjeluju 22 partnera iz deset zemalja.

Nije se tražilo više novca zbog straha od preuzimanja rizika jer dosad nije bilo takve provedbe u našoj Ustanovi, ali ni u Hrvatskoj.

Medvednica mi je kao šumarici poznat prostor, ali način funkcioniranja zaštićenog područja i za mene je nov izazov. Park štiti prirodu i stvara uvjete za suživot svih dionika u prostoru. Želim istaknuti da je povećan broj posjetitelja, ali i da je potrebna suradnja ugostitelja, raznih udruga i stanovništva koje živi na području Parka, riječ je o 7400 ljudi. Tu su još Hrvatske ceste, Hrvatske vode i Hrvatske šume te čelnici općina i gradova kao dionici u Parku. Želim uspostaviti učinkovitiju suradnju sa svima zbog na novih zadataka koji su pred nama. Već smo održali sastanak s Hrvatskim šumama i pripremamo ga s Hrvatskim vodama.

Život u Parku specifičan je, ali svi stanovnici trebali bi osjetiti i pogodnosti života na zaštićenom području. Razgovarala sam sa svim načelnicima i gradonačelnicima da osmislimo zaštitni identitet poljoprivrednih proizvoda iz Parka kako bi svi proizvođači s ovog područja nastupali pod zajedničkim znakom, što bi pridonijelo razvoju poljoprivrede u Parku.

Najviše je domaćih posjetitelja, građana Zagreba i okolice, a bilježi se porast i stranih turista; dolaze učenici u školu u prirodi, aktivne su i skupine koje provode sportske aktivnosti. Uz malo čuvara prirode teško pokrivamo sve aktivnosti u Parku.

Radila sam 13 godina u Hrvatskim šumama i 2005. otišla u poduzetništvo, što je bio izazov. Zbog ekonomske krize prodala sam tvrtku. Bilo mi je teško odmaknuti se od toga i žao mi je što sam odustala. Nakon toga bila sam direktorica prve privatne tvrtke koja je upravljala s 10.000 hektara privatnih šuma. Taj posao radila sam pet godina, a onda počela pripremati projekte za ruralni razvoj; s kolegicom sam ih pripremila više od četrdeset. Nakon niza godina u šumarstvu i poduzetništvu velik mi je izazov i želja da se afirmiram u zaštiti prirode. Ovo mi je područje blisko, javila sam se na natječaj i tu sam.

Ustanova nema vlastiti prostor za poslovanje, godinama smo u objektu na Bliznecu koji prihvaća Hrvatskim šumama. Budući da nemamo reguliran dugoročni najam prostora u kojem se nalazimo, ne možemo se prijaviti za novac iz fondova Europske unije da bismo ga stavili u funkciju informativnog obrazovnog centra svršenim za zaštitu prirode. U sljedećem razdoblju planiram inzistirati na dugoročnom najmu kako bih ostvarila planirane ciljeve vezane uz naš Bliznec i stavila ga u funkciju suživot s prirodom.