Stanovi namijenjeni iznajmljivanju turistima već lani nisu bili puni, osim u srpnju i kolovozu, ali i dalje se naveliko ulaže u taj posao. Rentijeri su zasad zadovoljni, no iskusni igrači na nekretninskom tržištu upozoravaju na moguće skorašnje poremećaje. Spas bi se opet mogao tražiti u podstanarima.
Hoće li u našoj zemlji živjeti sretni rentijeri, kako je uoči Nove godine kao cilj predložio, ne bez sarkazma, Liderov glavni urednik Miodrag Šajatović, ili će nas možda stvarnost lupiti po glavi, još ćemo vidjeti. No sigurno znamo da je tržište iznajmljivanja stanova turistima doživjelo bum. I što je još važnije, ne staje, a to može biti mač s dvije oštrice. Stanovi za iznajmljivanje turistima postali su ‘vruća roba’ koja se traži, doduše najviše po jadranskim destinacijama i posljednjih godina u Zagrebu jer su ljudi ‘namirisali’ lovu. Turistički promet u Zagrebu raste 12 posto na godinu, što je brže nego u ostatku Hrvatske, gdje u prosjeku raste 5,5 posto na godinu. Ali kako nam reče jedan sugovornik iz agencije za nekretnine, jedan klijent koji je sagradio dvije lijepe vile s bazenima na Jadranu nedavno mu je rekao da je zasad zadovoljan poslom, ali dogodi li se bilo kakav poremećaj na tržištu poput nedavnih svjetske recesije – propast će.
Ne želimo biti zloguki prognozeri, ali mnogi će reći da se balon napuhava. Jedan od razloga pojačane stanogradnje u spomenutim područjima povećana je potražnja za stanovima, i to vrlo visoke kvalitete, u kojima ljudi planiraju živjeti, a posebno se to odnosi na Zagreb. Tome treba pridodati i spomenuti turistički bum, pa su građevinski investitori shvatili da bi potražnja za stanovima mogla i dalje rasti, što se vidi u porastu cijena, koje su u Zagrebu, prosječno, oko 1800 eura za četvorni metar, a kvalitetniji stanovi dostižu cijene od 2500 do čak 3000 eura.
Drugi razlog je taj što su danas kamate na kredite dosta niske, pa u kombinaciji s mnogo većom osobnom hrabrošću da investiraju (koje nije bilo za vrijeme recesije, nego su ljudi radije čuvali novac u bankama ili ‘čarapama’ za možebitne crne dane) lakše se odlučuju kupiti stan i ponuditi ga turistima. S malim kamatama stan koji se iznajmljuje daje mnogo veći povrat na uloženo. Primjer jednog investitora u Zagrebu koji je prodao svoj stan u zgradi koju je prije sagradio (a u kojoj žive stanari kojima je također prodao stan u toj zgradi) pokazuje gdje je video priliku. On je sagradio novu zgradu u čijem su prizemlju poslovni prostori, prvi je kat namijenio sebi, a dva preostala kata iznajmljuje turistima.
Za dvosobni stan na mjesec dobijem 9000 kuna, odnosno iznajmljujem ga za 300 kuna po danu, s tim da u tu cijenu ide usluga čišćenja, režija – kaže i dodaje da ima četiri takva stana u zgradi.
No nisu u pitanju samo takvi stanovi, već i oni stari u gradskim jezgrama, što je primijetila i vlasnica i direktorica agencije Biliškov nekretnine Jasmina Biliškov, koji se donedavno godinama nisu mogli prodavati. Sada i oni mnogo lakše nalaze kupce, koji dižu povoljne kredite i renoviraju ih te izdaju turistima. Logika je jednostavna, mnogi bi turisti željeli unajmiti stan baš u staroj jezgru grada koji posjete. Sve to poskupljuje kupoprodajne cijene stanova i to ne samo u Zagrebu i priobalju, već čak i na sjeveru Hrvatske. U Varaždinu, a slično je i u Čakovcu, cijena stana dostigla je i 1750 eura za kvadrat, doduše novogradnja, ali kako kaže Davorin Tisaj, vlasnik varaždinske agencije Euro Estate, za sada ima kupaca jer dosta mladih koji su otišli trbuhom za kruhom u inozemstvo zarađeni novac ulažu u kupnju stana, što je bliže moguće centru. U Varaždinu su jako traženi stanovi za klasični najam, od 50 do 70 četvornih metara, a cijena im je šest eura po četvornome metru. – Oni se brzo iznajme, za nekoliko dana – ističe Tisaj.
