Sedmi forum hrvatskih i poljskih regija ZAJEDNO MORAMO OBRANITI KOHEZIJSKU POLITIKU DO 2030.

Na Forumu hrvatskih županija i poljskih vojvodstava, održanom prošlog tjedna u Poreču, fokus je bio na strateškom planiranju regija do 2030., ravnomjernom razvoju poticanjem ruralnih krajeva, investicijama u regijama te obrazovanju i kulturi.

Brojni predstavnici hrvatskih županija i poljskih vojvodstava okupili su se prošlog tjedna u Poreču na Sedmom forumu hrvatskih i poljskih regija. Taj skup rezultat je dobre suradnje Hrvatske zajednice županija i Saveza vojvodstava Republike Poljske i nastavlja se na zaključke prethodnog foruma koji je u listopadu prošle godine održan u poljskom gradu Torunu.

Predsjednik Hrvatske zajednice županija i šibensko-kninski župan Goran Pauk u uvodnom se obraćanju osvrnuo na važnost regionalne samouprave kao poveznice lokalne zajednice i nacionalne razine, naglašavajući da ona najefikasnije može odgovoriti na potrebe građana. Sudjelovanje županija u pripremama i programiranju operativnih programa ključno je kako bi Republika Hrvatska što kvalitetnije i namjenski iskoristila novac Europske unije za ravnomjeran razvoj svih svojih krajeva.

Sudionici Foruma složili su se da su hrvatska i poljska regionalna samouprava pokretači gospodarskog razvoja, koji počinje u lokalnoj zajednici i preslikava se na nacionalnu razinu. U tom procesu suradnja je iznimno važna, kao i razmjena znanja i iskustava. Predsjednik Pauk istaknuo je da Hrvatska ima mogućnosti, snagu i kapacitete da postane jedna od najnaprednijih europskih država, s jasno vidljivom strategijom razvoja, učinkovitom upravom i samoupravom te snažnim gospodarskim rastom.

Na Sedmom forumu hrvatskih i poljskih regija fokus je bio na strateškom planiranju regija do 2030., ravnomjernom razvoju poticanjem ruralnih krajeva, investicijama u regijama te obrazovanju i kulturi. Ove teme su bitne jer su hrvatska i poljska regionalna samouprava pokretači gospodarskog razvoja. Predsjednik Saveza vojvodstava Republike Poljske Olgierd Geblewicz naglasio je da je u ravnomjernom razvoju regija iznimno važno iskoristiti novac fondova EU.

Proračun Europske unije u idućem će razdoblju biti manji, no važno je da Poljska i Hrvatska zajedno zagovaraju kohezijsku politiku, koja je iznimno važna za razvoj naših regija. Geblewicz je zaključio da i poljske i hrvatske regije moraju ‘stajati na straži’ i štititi kohezijsku politiku jer ona osigurava daljnji razvoj.

Na panelu o strateškom planiranju razvoja poljskih i hrvatskih regija do 2030. godine, predsjednik Pauk istaknuo je da u Europskoj uniji žele utjecati na kohezijsku politiku u financijskoj perspektivi nakon 2020. te učiti na primjerima dobre prakse i tražiti inspiraciju za nove, hrvatske modele. Prvi korak u praćenju poljskog primjera svakako je uključivanje županija u pregovarački tim za izradu operativnih programa u idućem financijskom razdoblju od 2020. do 2027.

Moramo ispraviti pogreške koje su se događale u prethodnoj financijskoj omotnici jer nije bilo kvalitetne komunikacije s lokalnom i regionalnom upravom. Smatram da ćemo uključivanjem županija u proces izrade zajedničkih strateških dokumenata i pripremu operativnih programa ispraviti te nedostatke. O uspješnom planiranju možemo mnogo naučiti od poljskih prijatelja, s kojima razmjenjujemo dobre i loše primjere iz prakse i na temelju toga učimo.

Na panelu o ravnomjernom razvoju poticanjem ruralnih krajeva zaključeno je da su ključne sastavnice uspješnog ruralnog razvoja inovativnost, kreativnost i tehnološki napredak u poljoprivredi, pogotovo u sljedećem razdoblju u kojem će se smanjiti proračun Europske unije. Potrebna je intervencija države da motivira mlade da se bave poljoprivredom, prilagođavanjem mjera uvjetima u poljoprivredi, subvencijama, organiziranjem politike ruralnog razvoja, promicanjem poljoprivrednih proizvoda, poticanjem uporabe lokalnih proizvođača i fokusiranjem na diverzifikaciju proizvodnje.

Na trećem panelu Foruma naglasak je bio na investicijama u regijama. Tijekom rasprave istaknuto je kako trendovi u svijetu pokazuju da su tehnološki napredak, znanje, obrazovanje i naukovanje postali generatori rasta i podizanja nacionalne konkurentnosti. To podrazumijeva definiranje potencijala svih regija, uz isticanje konkurentnih prednosti, poput onih koje imaju zahvaljujući svom teritorijalnom kapitalu. Panelisti su se složili da je ključ poticanja investicija, osim dobrog zakonodavnog okvira i stabilne makroekonomske politike, stvaranje pozitivne investicijske klime i podizanje konkurentnosti potencijalnih investicijskih lokacija.

Na panelu ‘Obrazovanje i kultura u regijama’, sudionici su se osvrnuli na kompetencije potrebne na tržištu rada Europske unije, kako motivirati učenike da upišu deficitarna zanimanja, te kojim mjerama županije i vojvodstva pomažu u obrazovanju. Županije u skladu sa svojim mogućnostima znatan novac izdvajaju za poboljšanje kvalitete obrazovanja. Programi vezani uz ulaganja u nadstandard različiti su u svakoj županiji te prilagođeni uvjetima i potrebama.

Na kraju, prema poljskim iskustvima i hrvatskim potrebama na tržištu rada, sudionici panela složili su se da je zbog nedostatka kvalificiranih stručnjaka potrebno modernizirati sustav strukovnog obrazovanja. Ključni specifični elementi modernizacije sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja jesu modernizacija strukovnih kurikula u suradnji s poslodavcima, opremanje škola za provođenje učenja temeljenih na radu i promidžba strukovnog obrazovanja kao poželjnoga budućeg zanimanja.