Trziste nekretnina u procvatu

Tržište nekretnina danas je nedvojbeno u procvatu, pogotovo u Zagrebu i na Jadranu. Općenito gledajući, cijene stanova ne padaju, već su stabilne s laganim uzlaznim trendom, precizirali su iz Hrvatske gospodarske komore (HGK). Na određenim lokacijama cijena određenih nekretnina drastično raste, sudeći prema podacima koji se mogu iščitati iz aktualnih podataka Državnog zavoda za statistiku (DZS) i oglasnih stranica.

Tako podaci Državnog zavoda za statistiku sugeriraju da je prosječna cijena četvornog metra novih stanova, u čiji su izračun uključeni i stanovi POS-a, u Zagrebu u drugom polugodištu prošle godine iznosila 12.390 kuna, što je čak 24,8 posto više nego godinu prije. Cijena kvadrata u ostalim naseljima pala je za 8,4 posto, odnosno na 9983 kune. Prosječna cijena četvornog metra stanova POS-a u drugom prošlogodišnjem polugodištu iznosila je 8191 kunu i bila je za 4,6 posto viša u odnosu na drugo polugodište 2016. Cijena je pritom u Zagrebu pala za 2,4 posto na 7990 kuna, a u ostalim je naseljima porasla za 19,2 posto, odnosno na 8206 kuna.

DZS-ovi podaci pokazuju i da je u drugom polugodištu 2017. u Hrvatskoj prodano 1330 novih stanova, od čega 647 u Zagrebu i 683 u drugim naseljima. Od ukupnog broja prodanih novih stanova, 52 su stanovi POS-a, a njih 1278 prodala su trgovačka društva i druge pravne osobe.

Zaposlene agencije Da je stanje u sektoru nekretnina dobro, da se tržište oporavlja, raste potražnja, pa tako i broj transakcija, potvrdio je i Borisлав Vujović, dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretnina pri HGK i vlasnik agencije Opereta.

– Sve više transakcija obavljaju se preko agencija za nekretnine jer kupci i prodavatelji shvaćaju da rješavanje jednog od najvažnijih životnih pitanja trebaju povjeriti profesionalcima. Tržište se oporavlja, prošla godina donijela je porast broja transakcija u odnosu na godinu prije, što je prvi put da je porastao broj transakcija od početka krize – rekao je Vujović te istaknuo da su cijene narasle u prosjeku 8 posto u odnosu na 2016.

Najviše su narasle cijene novogradnji, kako je naglasio Vujović, a kao razlog naveo je podatak da se nije gradilo od početka krize te da su kupci koji su u prošlom ciklusu kupili mali stan u međuvremenu povećali obitelji i da su im potrebni veći stanovi.

– Današnje su novogradnje kvalitetne, s energetskim certifikatom A ili B, sagrađene na dobro izabranim lokacijama. Normalno je da su skuplje od starogradnji na istoj lokaciji. Činjenica je da visoke cijene novogradnje vuku prema gore i cijene starih stanova – ustvrdio je Vujović.

Prijedlog korekcija Iako je prethodna godina donijela neočekivani nagli rast cijena, Vujović ističe da takav daljnji trend u budućnosti nije realan te da u HGK očekuju stabilizaciju na ovim razinama, osim ako država ponovno intervenira sa subvencijama kakve su bile prošle godine, u tom slučaju može se dogoditi daljnji rast. Država je počela s prodajom svoje imovine po relativno niskim cijenama i najavila je daljnju prodaju.

– Iza prošlogodišnjih državnih subvencija bila je dobra ideja, ali su utjecale na rast cijena, što baš i nije dobro djelovalo na tržište. Mi kao struka predlažemo da se razrade trajne mjere kojima bi se zaustavilo iseljavanje mladih i deficitarnih zanimanja iz Republike Hrvatske – napomenuo je Vujović te dodao da su Ministarstvu graditeljstva sugerirali korekciju predloženih mjera za subvencioniranje kako bi se postigao željeni efekt.

Stručnjaci smatraju da su na znatan porast cijena uglavnom utjecali subvencionirani krediti, kojih je najviše odobreno u Zagrebu, a čija je realizacija velikog broja prodaja bila upravo u tom razdoblju. Banke također niskim kamatama na stambene kredite omogućuju klijentima da lakše kupe nekretninu. Na rast cijena utjecalo je i to što se u posljednje vrijeme gradi na mnogo atraktivnijim lokacijama, a samim time i na kojima su cijene četvornog metra iznad prosjeka.

Neuskladeni razvoj Iz HGK su istaknuli da je lani u Hrvatskoj izdano 9418 građevinskih dozvola, što je 17,5 posto više nego 2016. Pritom je 7776 dozvola izdano za zgrade, a 1642 za ostale građevine. Najviše u Zagrebu i na obali.

Kad je riječ o ovoj godini, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u prva dva mjeseca izdano je 1490 građevinskih dozvola, što je 4,9 posto više nego u istom razdoblju lani. Na temelju tih dozvola predviđena je vrijednost radova od 3,5 milijardi kuna ili 22 posto manja. Prema izdanim građevinskim dozvola, u prva dva mjeseca ove godine predviđena je gradnja 2023 stana, što je 87 stanova manje nego u istom razdoblju lani.

– Kontinuitet rasta broja izdanih građevinskih dozvola solidan je temelj za očekivanje nastavka i ubrzanja rasta građevinske aktivnosti u idućem razdoblju. Međutim, podaci iz izdanih građevinskih dozvola sugeriraju nastavak strukturno neuskladenog razvoja aktivnosti u visokogradnji i niskogradnji, pri čemu temeljni generator rasta ostaju radovi na zgradama i stanogradnji – naglasili su iz HGK.

Ministar graditeljstva Predrag Štromar smatra da je rastom BDP-a porasla i kupovna moć građana, da su plaće porasle za 5,7 posto i povećala se potražnja, prema kojoj se povećaju cijene nekretnina. U prvom tromjesečju 2018. u odnosu na isto razdoblje prošle godine, prema navodima Dubravka Ranilovića, predsjednika Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK i direktora u tvrtki Kastel nekretnine, cijene nekretnina u Hrvatskoj rasle su šest posto po četvornom metru. No, rast nije ravnomjeran. Na atraktivnim lokacijama u Zagrebu i obali nekretnine se traže sve više i prodaju po višim cijenama, no za većinu nekretnina ne postoji potražnja.