U tri zapadne županije, Primorsko-goranskoj, Ličko-senjskoj i Istarskoj, prema podacima iz godišnjih financijskih izvještaja za 2016. godinu, 20.438 poduzetnika ostvarilo je na razini Hrvatske 10,8 posto prihoda, 10,9 posto rashoda te 11,5 posto dobiti razdoblja. Poduzetnici zapadne regije ostvarili su 3,2 milijarde kuna što je ujedno 12,5 posto svih investicija hrvatskih poduzetnika. Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih kod poduzetnika sa sjedištem u jednoj od tri županije iznosila je 5094 kune, što je bilo 0,9 posto manje od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini države, a koja je 2016. iznosila 5140 kuna.
Uspješnost poduzetnika po županijama mjerena izabranim financijskim pokazateljima pokazala je da su poduzetnici Ličko-senjske županije u 2016. bili najbolji u usporedbi s poduzetnicima u preostale dvije županije, i to u pet od šest izabranih pokazatelja. Na razini svih županija, prema pokazatelju ekonomičnosti poslovanja, poduzetnici te županije rangirani su na drugo mjesto (108,03 posto), iza poduzetnika Karlovačke županije (109,55 posto), a među poduzetnicima zapadne regije su prvi. Među poduzetnicima Ličko-senjske županije prema pokazatelju produktivnosti, odnosno neto dobiti po zaposlenom, izdvajaju se dva društva, Selan d.o.o. (djelatnost građevinarstva) i Lov farme d.o.o. (uzgoj muznih krava).
U Rijeci je u 2016. bilo najviše poduzetnika (4335) i zaposlenih (29765). Slijedom navedenog, očekivano je da su riječki poduzetnici u usporedbi s poduzetnicima u drugim gradovima, sjedištima županija zapadne regije, ostvarili najveće ukupne prihode (18,5 milijardi kuna), ukupne rashode (17,6 milijardi kuna), dobit razdoblja (1,1 milijarda kuna), ali i gubitak razdoblja (294,7 milijuna kuna). Osim toga, iskazali su najveći izvoz (3,8 milijardi kuna) i uvoz (1,3 milijarde kuna). U Istarskoj se županiji prema ostvarenim financijskim rezultatima poduzetnika ističe Pula čiji su poduzetnici (2684) s 14.483 zaposlena ostvarili ukupne prihode od 7,5 milijardi kuna, ukupne rashode od 7,7 milijardi kuna, dobit razdoblja od 344,5 milijuna kuna te gubitak razdoblja od 599 milijuna kuna, što je rezultiralo neto gubitkom u iznosu od 254,4 milijuna kuna. Uz ostvareni izvoz od 2,3 milijarde kuna i uvoz od 1,4 milijarde kuna iskazali su pozitivan trgovinski saldo (883,8 milijuna kuna).