Brendovi

Ukupno planirani konsolidirani proračuni svih županija i Grada Zagreba za 2018. iznose 23,6 milijardi kuna, od čega se za zdravstvo izdvaja 44 posto ukupnog iznosa, pokazuju podaci aplikacije Otvoreni proračun. Dakle, sve županije u Hrvatskoj i Grad Zagreb za zdravstvo ove godine namjeravaju izdvojiti impresivnih 10,26 milijardi kuna. Od ukupno 931,8 milijuna kuna koje Istarska županija planira izdvojiti za zdravstvo, 495,1 milijun kuna odnosi se na financiranje redovite djelatnosti zdravstvenih ustanova. Od investicija mogu se izdvojiti gradnja nove Opće bolnice Pula vrijedna 382,4 milijuna kuna, dogradnja Zavoda za javno zdravstvo vrijedna devet milijuna kuna, adaptacija zgrade bolnice prim. dr. Martina Horvata Rovinj vrijedna 6,5 milijuna kuna, ulaganje u medicinsku i laboratorijsku opremu vrijedno 4,9 milijuna kuna te gradnja nove zdravstvene stanice u Vodnjanu vrijedna 3,5 milijuna kuna.

Od ukupno 430,1 milijun kuna koje Primorsko-goranska županija planira za zdravstvo čak 393 milijuna odnosi se na financiranje redovite djelatnosti zdravstvenih ustanova.

Od investicija mogu se izdvojiti ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu od 34,1 milijun kuna, od čega je najveći iznos planiran za obnovu lječilišnog centra Veli Lošinj, što je ulaganje od 14,8 milijuna kuna. Od ukupno 167,7 milijuna kuna koje Ličko-senjska županija planira izdvojiti za zdravstvo čak 138,8 milijuna kuna odnosi se na financiranje redovite djelatnosti zdravstvenih ustanova. Namjerava se uložiti 26,5 milijuna kuna, od čega je najveći iznos planiran u sklopu programa ‘Poboljšanje uvjeta dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije’, što je projekt vrijedan 19,4 milijuna kuna. Promatrajući proračunski statistiku koju omogućava aplikacija Otvoreni proračun, zanimljivi su podaci o izdvajanju za zdravstvo po stanovniku.

Naime, promatrajući sve županije i Grad Zagreb, prosjek je malo manji od 2400 kuna. Istarska županija ulaže najviše od promatranih županija – 86 posto više od prosjeka, a Ličko-senjska pak, gledajući taj pokazatelj, izdvaja 37 posto više u odnosu na prosjek svih županija.

Izvor: Otvoreni proračun

U tri zapadne županije, Primorsko-goranskoj, Ličko-senjskoj i Istarskoj, prema podacima iz godišnjih financijskih izvještaja za 2016. godinu, 20.438 poduzetnika ostvarilo je na razini Hrvatske 10,8 posto prihoda, 10,9 posto rashoda te 11,5 posto dobiti razdoblja. Poduzetnici zapadne regije ostvarili su 3,2 milijarde kuna što je ujedno 12,5 posto svih investicija hrvatskih poduzetnika. Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih kod poduzetnika sa sjedištem u jednoj od tri županije iznosila je 5094 kune, što je bilo 0,9 posto manje od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini države, a koja je 2016. iznosila 5140 kuna.

Uspješnost poduzetnika po županijama mjerena izabranim financijskim pokazateljima pokazala je da su poduzetnici Ličko-senjske županije u 2016. bili najbolji u usporedbi s poduzetnicima u preostale dvije županije, i to u pet od šest izabranih pokazatelja. Na razini svih županija, prema pokazatelju ekonomičnosti poslovanja, poduzetnici te županije rangirani su na drugo mjesto (108,03 posto), iza poduzetnika Karlovačke županije (109,55 posto), a među poduzetnicima zapadne regije su prvi. Među poduzetnicima Ličko-senjske županije prema pokazatelju produktivnosti, odnosno neto dobiti po zaposlenom, izdvajaju se dva društva, Selan d.o.o. (djelatnost građevinarstva) i Lov farme d.o.o. (uzgoj muznih krava).

U Rijeci je u 2016. bilo najviše poduzetnika (4335) i zaposlenih (29765). Slijedom navedenog, očekivano je da su riječki poduzetnici u usporedbi s poduzetnicima u drugim gradovima, sjedištima županija zapadne regije, ostvarili najveće ukupne prihode (18,5 milijardi kuna), ukupne rashode (17,6 milijardi kuna), dobit razdoblja (1,1 milijarda kuna), ali i gubitak razdoblja (294,7 milijuna kuna). Osim toga, iskazali su najveći izvoz (3,8 milijardi kuna) i uvoz (1,3 milijarde kuna). U Istarskoj se županiji prema ostvarenim financijskim rezultatima poduzetnika ističe Pula čiji su poduzetnici (2684) s 14.483 zaposlena ostvarili ukupne prihode od 7,5 milijardi kuna, ukupne rashode od 7,7 milijardi kuna, dobit razdoblja od 344,5 milijuna kuna te gubitak razdoblja od 599 milijuna kuna, što je rezultiralo neto gubitkom u iznosu od 254,4 milijuna kuna. Uz ostvareni izvoz od 2,3 milijarde kuna i uvoz od 1,4 milijarde kuna iskazali su pozitivan trgovinski saldo (883,8 milijuna kuna).

Najveću neto dobit (772,2 milijuna kuna) i bruto investicije samo u novu dugotrajnu imovinu (337,4 milijuna kuna) ostvarili su riječki poduzetnici. Zahvaljujući društvu Kamen d.d., Pazin je prvi prema prihodu po poduzetniku, koji je u 2016. godini iznosio 4,3 milijuna kuna, dok je prvi prema dobiti po poduzetniku (1,1 milijun kuna) zahvaljujući društvu Brati Ritoša d.o.o. Najveće prihode po zaposlenome (672,1 tisuća kuna) i dobit po zaposlenome (177,7 tisuća kuna) ostvarili su također poduzetnici sa sjedištem u Pazinu.

Promatrano na razini djelatnosti, u županijama zapadne regije najzastupljenije su djelatnosti u trgovini i preradi-vačkoj industriji. Udio poduzetnika u djelatnosti trgovine manji je u županijama na zapadu Hrvatske u odnosu na njihov udio na razini Hrvatske, koji je 23,8 posto u broju poduzetnika. Udio zaposlenih u trgovini i udio u ukupnom prihodu navedene djelatnosti veći je u Primorsko-goranskoj županiji u odnosu na njihov udio na razini Hrvatske, koji je 20 posto u broju zaposlenih te 33,8 posto u ukupnom prihodu. Udio djelatnosti trgovine na razini tri županije jest 22 posto u broju poduzetnika, 18,6 posto u broju zaposlenih te 28,8 posto u ukupnim prihodima. Tomu je najviše pridonijela Primorsko-goranska županija, u kojoj su ti udjeli još i veći: 22,8 posto u broju poduzetnika, 21,6 posto u broju zaposlenih te 35,9 posto u ukupnim prihodima.