Lika još traži formulu uspjeha, Primorje zaboravilo Gorski kotar

Tri zapadne županije lani su ostvarile 43 posto svih noćenja u Hrvatskoj. Naravno, Istarska je odnijela većinu toga kolača (25 posto). Da bismo dobili realnu turističku sliku zapada Hrvatske, zamolili smo stručnjake iz konzultantske kuće Horwath HTL da nam analiziraju svaku županiju i navedu koje korake trebaju napraviti da bi bile još uspješnije.

Ličko-senjska županija jedna je od jadranskih županija koje uz tipičan turistički proizvod, sunce i more, pozicioniranje grade na Plitvicama i posebnim interesima koje nude u gorskom dijelu, primjerice one povezane s aktivnim odmorom – kaže Siniša Topalović, izvršni partner Horwath HTL-a, navodeći da se od lipnja do rujna u Ličko-senjskoj županiji ostvaruje 90 posto svih noćenja i da se u posljednjih pet godina ne primjećuje poboljšanje tog pokazatelja.

Uzrok visoke sezonalnosti proizlazi iz dominacije proizvoda, odnosno sunca i mora, i vrlo slabog iskorištavanja ostatka županijskih resursa. Tomu u prilog ide i podatak da je na području TZ-a Novalja i TZ-a Stara Novalja 2016. ostvareno 68 posto svih noćenja u županiji. Dodaju li se tomu noćenja ostvarena u Senju i Karlobagu, četiri primorska mjesta ostvaruju 87 posto svih noćenja cijele te županije – ističe Topalović.

Unatoč nedvojbenom potencijalu Ličko-senjska županija još traži formulu za turistički uspjeh koja bi se uvelike trebala osloniti na zaleđe, odnosno unutrašnjost, Liku, koju gotovo uopće ne iskorištava. Zapravo, potreban je glavni turistički plan koji bi u cijelosti sagledao prilike za održivi razvoj i rast turističke djelatnosti u toj županiji.

Plitvička jezera pomalo se kaotično i nekontrolirano razvijaju, što bi moglo, ne ograniči li se uljuđenim urbanizmom i dobrim upravljanjem područjem, izazvati katastrofalne učinke. Ta županija uz još nekoliko njih ima snažan potencijal povezivanja poljoprivredne proizvodnje i turizma, i to mnogo iznad svojih potreba. Polja, šume, livade i pašnjaci poligon su za organski uzgoj zbog male gustoće naseljenosti i izumrle industrije, a Velebit s Likom i obalom izvrsna su prilika za aktivni i adrenalinski turizam, koji se temelji na prirodi – objašnjava Topalović.

Istarska županija jedna je od najrazvijenijih, bilježi više od četvrtine broja noćenja cijele Hrvatske. Istra je primjer županije koja vrlo ozbiljno shvaća strateško planiranje turizma. S tim je u novoj državi počela među prvima i do danas je postala uzorno odredište koje planira razvoj te grane i njegovu provedbu. Kao najkonkurentnija turistička regija u Hrvatskoj pionir je u inovacijama. Treba očekivati daljnje iskorake u promidžbi i komercijalizaciji gastronomskog proizvoda više dodane vrijednosti, proizvoda aktivnog odmora, kulturnih proizvoda i kratkih odmora, ali i daljnje znatno povećavanje kvalitete proizvoda u ključnim odredištima zbog stalnih ulaganja hotelijera – ističe Topalović i dodaje da je rješavanje gordijskog čvora zvanog Brijuni, ali i Muzil, te ostalih kapitalnih turističkih projekata na županijskoj razini sljedeća stepenica u podizanju konkurentnosti i globalnog imidža regije.

Naglašava, recimo, da pulska Arena ima neupitan potencijal da preraste u jednu od najatraktivnijih mediteranskih otvorenih pozornica. Međutim, to još nije tako usprkos silnim željama.

Primorsko-goranska županija ima snažno razvijen obalni turizam, no još je zaboravljen velik potencijal Gorskoga kotara. Rijeka i dalje kaska s urbanom obnovom centra i obalnog područja pa umjesto da postane hrvatska Barcelona, još ne isporučuje taj doživljaj. Možda je status europske prijestolnice kulture dobra prilika. Otoci su turistički potencijali, ali velik je nedostatak loša povezanost koja također snažno ograničava turistički razvoj – objašnjava Topalović.