Primorsko-goranska županija prema svome prometnome položaju povezuje Europu sa Sredozemnim morem, a povijesno gledano, ona i grad Rijeka bili su centri hrvatskog razvoja. Primjerice, 1100. nastala je Bašćanska ploča, jedan od najdragocjenijih hrvatskih spomenika – najduži i podacima najbogatiji među najstarijim hrvatskim glagoljskim natpisima. Nikako ne smijemo zaboraviti ni Vinodolski zakonik (1288.), najstariji cjelovito sačuvani spomenik običajnoga prava na hrvatskome jeziku, od kojega je u slavenskom svijetu od njega starija samo Ruska pravda. Osim što ima bogatu povijest, Primorsko-goranska županija za Hrvatsku je iznimno važna i gospodarski.
Prema posljednjim dostupnim podacima, u strukturi gospodarstva Primorsko-goranske županije, odnosno strukturi bruto dodane vrijednosti, najvažnije djelatnosti su rudarstvo i vađenje (između ostalog obuhvaća vađenje srove nafte i plina), poslovanje nekretninama, turizam, prerađivačka industrija te trgovina na veliko i na malo. Primorsko-goranska županija ima veliku geostratešku važnost s obzirom na to da se u njoj nalaze naftni terminal Luka Omišalj (početak Jadranskoga naftovoda) i Luka Rijeka (važna povezanost teretnoga prometa s ostatkom EU) – ističe Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Hrvatske gospodarske komore (HGK). Blizina visokorazvijenih srednjeeuropskih tržišta s kojima su dobro prometno povezani te visokokvalificirana radna snaga primarne su komparativne prednosti ove županije u odnosu na druge regije. S plinom i naftom uspješno koegzistira turistička djelatnost, koja svojim obujmom podupire i djelatnost poslovanja nekretninama (između ostalog, obuhvaća iznajmljivanje nekretnina).
Važnost i uspjeh turističke djelatnosti u toj županiji potvrđuju podaci o turističkim dolascima i noćenjima, prema kojima je Primorsko-goranska županija pri vrhu, iza Istarske i Splitsko-dalmatinske. Konkretno u njoj se ostvari oko 16 posto ukupnih turističkih dolazaka i oko 17 posto ukupnih turističkih noćenja u komercijalnome smještaju. Takav obujam turističkoga prometa prati i vrlo dobra smještajna infrastruktura. Naime, ta županija ima drugi najveći broj hotela s pet zvjezdica (deset hotela, a najjača je Dubrovačko-nevetranska s 15 hotela) i jedina je županija u Hrvatskoj koja ima kamp kategorije pet zvjezdica – objašnjava Savić. Županija je u hrvatskim okvirima, vrlo dobro gospodarski razvijena. Ima drugi najveći BDP (iza Grada Zagreba) i treći najveći BDP po stanovniku u Hrvatskoj (iza Grada Zagreba i Istarske županije).
