Zelena gradnja

Iako je cijena certificiranja 50 tisuća eura za deset tisuća kvadrata, ‘zelene’ zgrade jeftinije su za održavanje pa su i operativni troškovi za korisnike prostora niži nego u klasično građenim objektima.

Certifikat za zelenu gradnju nije obveza investitora, no dobiti ga stvar je ponajprije prestiža, ali i definitive potvrde da je zgrada visokoenergetski učinkovita te da ima sustav koji u konačnici donosi uštedu energije i vode, čuvajući okoliš. U Hrvatskoj je takvih osam objekata koji se grade ili će se uskoro sagraditi, a prošlog je tjedna GTC Hrvatska, tvrtka u čijem je vlasništvu Avenue Mall, najavila za sljedeću godinu gradnju poslovnog centra Matrix Office Park u Zagrebu koji će imati američki certifikat zelene gradnje Leed Gold standard.

Riječ je o jednom od tri najčešća sustava certificiranja zelene gradnje i, kako kaže predsjednik Uprave GTC-a Hrvatska Arn Willems, poslovni će objekt činiti dvije zgrade od kojih će svaka imati deset tisuća četvornih metara prostora namijenjenih zakupu, a investicija je vrijedna 300 milijuna kuna. Osim američkog certifikata LEED, u svijetu su najkorišteniji još i britanski BREEAM, koji ima poslovna zgrada Eurocenter u zagrebačkoj Miramar skoj ulici (u austrijskom vlasništvu), te dio Kuće Europe, također u Zagrebu, a njemački certifikat DGNB, također vrlo korišten u svijetu, nema još ni jedna zgrada u Hrvatskoj.

Budući Matrix Office Park na Slavonskoj aveniji u Zagrebu (između Heinzelove ulice i Radničke ceste) imat će certifikat LEED.

Objekti sa zelenim certifikatom u Hrvatskoj uključuju poslovnu zgradu Adris u Zagrebu (certifikat LEED Gold), Mall of Split (certifikat LEED), Međunarodnu zračnu luku ‘Franjo Tuđman’ (certifikat LEED Silver), poslovnu zgradu Eurocentar u Zagrebu (certifikat BREEAM), dio Kuće Europe u Zagrebu (certifikat BREEAM), objekt Ilica Centar u Zagrebu (certifikat LEED), upravnu zgradu Lidl Velika Gorica (certifikat LEED), projekte Matrix building 1 i Matrix building 2 (certifikat LEED Gold), te Designer Outlet Croatia u Rugvici (certifikat LEED).

Izvor: Hrvatski savjet za zelenu gradnju.

38 posto manju potrošnju energije ostvarivat će dvije Matrixove zgrade te 35 posto manju potrošnju vode u usporedbi s klasičnom gradnjom. Ranih poslovnih zgrada ima američku certifikaciju: poslovna zgrada Adris u Zagrebu, Mall of Split (u austrijskom vlasništvu), Međunarodna zračna luka ‘Franjo Tuđman’, poslovna zgrada Ilica Centar u Zagrebu (u britansko-slovačkom vlasništvu). U gradnji je upravna zgrada Lidla u Velikoj Gorici, kao i najveći outlet kompleks u Hrvatskoj pokraj Ikee, čije se otvaranje očekuje ove godine – Designer Outlet Croatia, u koji su tvrtke Ikea Centres i švicarski Mutschler Outlet Holding investirale 88 milijuna eura. Oba će objekta imati certifikat LEED.

Riječ je, dakle, o devet što sadašnjih, što budućih objekata, ali kako ističu svi naši sugovornici, možemo očekivati da će investitori budućih zgrada u Hrvatskoj, pogotovo poslovnih, ali i stambenih, sve više nastojati dobiti jedan od tih certifikata.

Mnogo je certifikata na svijetu i to dobrih, ali ta su tri, kaže Dean Smolar, izvršni direktor u Hrvatskom savjetu za zelenu gradnju, ipak najprestižnija.

Radove izvodi Kamgrad. Budući Matrix Office Park, prema Willemsovim riječima, imat će visoku energetsku učinkovitost (A+), što znači da će iskorištavati obnovljivu energiju gdje god je moguće, a gradit će ga domaći građevinar Kamgrad. Primjerice, koristit će se podzemnom vodom za zagrijavanje i hlađenje zgrada putem geotermalnog sustava, a imat će i obilje prirodnog dnevnog svjetla, prostor za bicikle, punjače za električne automobile itd.

Da bi neki objekt dobio certifikat LEED Gold mora zadovoljiti čitav niz parametara, od načina iskorištenja parcele, tretmana građevinskog otpada, orijentacije zgrade i time iskorištenja svjetlosti i prirodnoga grijanja i hlađenja prostora, materijala koji se upotrebljavaju u gradnji, načina korištenja zgrade do benefita za korisnike poput blizine javnog prijevoza, poticanja vožnje bicikla itd. Ovdje navodim samo maleni dio zahtjeva kako bih ilustrirala kompleksnost zahtjevnosti da bi zgrada dobila predmetni certifikat te ukazala kako je ocjena vezana uza svaki detalj promišljanja projekta, projektiranja, izvođenja i upotrebe – objašnjava Vedrana Likan, direktorica Colliers Internationala, globalne tvrtke koja se bavi tržištem nekretnina.

Neslužbeno doznajemo da je cijena dobivanja certifikata LEED oko 50 tisuća eura za deset tisuća kvadrata. Ta gradnja jeste skuplja, međutim, Willems nas upozorava da je to kao da pitamo stoji li više proizvodnja BMW-a X5 ili Fiata Punto i kaže da ako želimo kvalitetu, onda ‘zelena’ zgrada nije skuplja.

Obično gledamo kako vratiti svoju investiciju u roku od desetak godina, što je svakako moguće ostvariti ‘zelonom’ zgradom. Budući da su ‘zelene’ zgrade učinkovitije, imaju tendenciju biti jeftinije za održavanje, što znači da operativni troškovi za stanare imaju tendenciju biti niži u usporedbi s ‘nezelenim’ zgradama. Naime, u Matrixu namjeravamo imati 38 posto nižu potrošnju energije i 35 posto manju potrošnju vode u usporedbi s drugim zgradama. To znači da bi najam koji plaćaju stanari također trebao biti niži nego u ostalim zgradama – mi nudimo naknadu za uslugu 10 – 15 posto jeftiniju od trenutačne naknade na tržištu – kaže Willems.

Osim Matrix uredskog parka u Zagrebu, GTC grupa trenutačno gradi i poslovne zgrade u Budimpešti, Bukureštu, Sofiji i Beogradu (Ada Mall) i sve će one imati certifikat LEED. Na temelju svog iskustva, Willems napominje da već danas mnoge međunarodne tvrtke traže da zgrade u kojima će poslovati imaju ‘zeleni’ certifikat, tako da vjeruje da će u budućnosti takva potražnja biti samo veća, na što će morati odgovoriti investitori u poslovne zgrade. Ali i stambene.

Stručnjaci traže edukaciju. Smolar kaže da se hrvatsko tržište polako otvara prema tom certificiranju, iako su nas i u tome davno prešle naše susjedne zemlje koje imaju višestruko više certificiranih ‘zelених’ zgrada. I Likan kaže da je Hrvatska na početku, s limitiranim brojem novih kvadrata koji već postoje ili tek dolaze na tržište i vrlo oskudnom poslovnom dinamikom u odnosu na velika tržišta ili čak tržišta u okružju poput Mađarske ili Poljske.

Ako i želimo izbjeći usporedbu s velikim i dalekim tržištima poput američkog, dovoljno je pogledati u susjedstvo i prepoznati trendove koji su samo godinu ili dvije dana ispred nas. Samim time broj certificiranih zgrada kod nas i vani nije usporediv, ali trendovi neupitno dolaze – kaže Likan.

Da interes postoji potvrđuje i sve veća prijava stručnog kadra za edukaciju, ističe Smolar, te su sve tražene informacije o studiju slobodno pošaljite e-poruku na [email protected].