Home / Tvrtke i tržišta / Financijska tržišta

Financijska tržišta

Više nisu na meti samo velike tvrtke, a ni one koje su u velikim problemima. Preuzimači osvajaju tržište i kupnjom malih tvrtki. U tome prednjače stranci, koji ne biraju hoće li akviziciju obaviti s domaćim ili drugim stranim vlasnikom. Na sceni je velika konsolidacija u kojoj su najaktivnije tvrtke iz Austrije.

Brzorastuća, ali ipak još mala zagrebačka tvrtka Optimapharm, koja se predstavlja kao ‘vodeća regionalna kompanija za klinička istraživanja’, prije nekoliko je mjeseci objavila da je preuzela češki MKS Research. Tako je ušla na češko tržište, jača portfelj klijenata iz farmaceutske i biotehnološke industrije te tržišnu poziciju u Srednjoj Europi. Konsolidacijom MKS Researcha imat će ukupno 120 zaposlenika i godišnje poslovne prihode iznad 12 milijuna eura. Srednjoročni je Optimapharmov strateški cilj da postane najveća neovisna kompanija za provedbu kliničkih istraživanja u Srednjoj i Istočnoj Europi s operacijama diljem Europe i SAD-a te da u iduće tri godine udvostruči prihode kombinacijom organskog rasta i akvizicijama.

Osim što je to jedini primjer akvizicije koji smo otkrili u posljednjih godinu dana u kojemu jedna hrvatska tvrtka kupuje neku tvrtku u inozemstvu, jedan je i od vrlo, vrlo rijetkih koji se ‘by the book’ uklapa u globalne trendove na tržištu spajanja i akvizicija (M&A), barem kad su u pitanju motivi za preuzimanje. Ograničene organskim rastom na većini globalnih tržišta, spajanjima i preuzimanjima kompanije i dalje žele realizirati strateške ciljeve rasta i maksimizacije vrijednosti za dioničare. Također, kao strateški imperativ i pokretač investitora u M&A sve češće navode preuzimanje tehnologije, a onda širenje baze kupaca na postojećim tržištima, ulazak na nova tržišta, odnosno širenje i diverzifikaciju proizvoda ili usluga – navodi Joško Vučetić, konzultant iz Capera.

Ne treba se čuditi što je Optimapharm, tvrtka koja je u 2016. imala 42 milijuna kuna prihoda, oko 3,5 milijuna kuna dobiti te četrdesetak zaposlenih, u svoju prvu akviziciju ušao prema svim pravilima takva pothvata. Njegov je suvlasnik, naime, Igor Čičak, iskusni financijaš (svojedobno je bio potpredsjednik Agrokora za financije), bankar (bivši predsjednik Uprave J&T banke) i konzultant za M&A (vlasnik je tvrtke Proventus Capital). Kad je riječ o većini ostalih objavljenih slučajeva spajanja i preuzimanja, u posljednjih godinu dana gotovo vrijedi pravilo da se u Hrvatskoj tvrtke prodaju i kupuju kad netko odluči povući se iz posla ili tržišta zato što mu nije išlo, a netko drugi u tome prepoznaje priliku, uvjeren da će on to raditi mnogo bolje i uspješnije.

Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka prihvatila je obvezujuću ponudu HPB-a za kupnju dionica Jadranske banke Šibenik. Za provedbu transakcije potrebna je suglasnost Nadzornog odbora i Glavne skupštine HPB-a te regulatora.

Vienna Insurance Group (VIG) svojoj je tvrtki kćeri Wiener osiguranju VIG pripojila društvo Erste osiguranje VIG koje je u suradnji s Erste grupom pokrenuo 2005. kao prvo i jedino osiguravajuće društvo orijentirano isključivo na prodaju polica u banci.

Njemačka Ergo grupa prodala je svoju hrvatsku podružnicu slovenskom Sava osiguranju čiji je stopostotni vlasnik kompanija Sava Re. U vlasničkoj strukturi s dvadesetak posto udjela u tvrtki Sava Re sudjeluje Adris grupa, koja želi povećati svoj udjel.

Raiffeisenbank Austria prodao je Triglavu većinski udjel (75 posto minus jedna dionica) u jedinome hrvatskom mirovinskom osiguravajućem društvu d.d. – Raiffeisen mirovinskom osiguravajućem društvu d.d. (RMOD), koje posluje već više od petnaest godina.

Odluku francuske grupacije BNP Paribas da se povuče iz naše regije Croatia osiguranje iskoristilo je lani za kupnju stopostotnog udjela u njezinoj hrvatskoj podružnici čiji je udjel na hrvatskom osiguravajućem tržištu bio ispod jedan posto.

Preuzimanjem udjela od Grupe Plus City austrijska investicijska grupa postala je jedina vlasnica Trgovačkog centra Zagreb, vlasnika objekta Westgate Shopping City i zone Shopping City Zagreb neposredno uz trgovački centar.

Austrijska tvrtka u jednom je mahu preuzela Centar Kaptol, Branimir centar i Centar Cvjetni u Zagrebu te City Colosseum u Slavonskom Brodu. Sada Supernova grupa raspolaže s 260 tisuća četvornih metara šoping-prostora i vodeća je prema broju trgovačkih centara u Hrvatskoj.

Akvizicija je zaključena potkraj 2016., a postupak spajanja ljetos. Spar je od REWE grupe preuzeo logistički centar u Sv. Heleni i 62 Billine trgovine. Neke je trgovine nakon akvizicije prodao drugim igračima; šest ih je kupio vinkovački Boso.

Nominalni kupac maloprodajne tvrtke iz Punta na Krku bila je Trgovina Krk iz Malinske koja je otprije u većinskom vlasništvu Čakovečkih mlinova. U njihovu su vlasništvu i čakovečki Metss te Trgostil iz Donje Stubice.

Dvojac koji je 2016. zajedno realizirao akviziciju većinskog udjela u Imperialu na Rabu, ove godine na natječaju CERP-a odabran kao najbolji ponuđač za 55,48 posto tvrtke Hoteli Makarska za 278 kuna po dionici.

Adris grupa kupila je od Andelka Leke 77,87 posto udjela u Expertusu, većinskom dioničaru tvrtke HUP-Zagreb. Nedugo nakon te kupoprodaje Leko je kao fizička osoba dao CERP-u ponudu za kupnju Hotela Maestral iz Dubrovnika.

Plava laguna kupila je Istraturist 2014. od Zagrebačke banke, a početkom ove godine Istraturist je pripojen Plavoj laguni. Tako je Plava laguna u Hrvatskoj povećala za 0,2 posto na tržištu životnog osiguranja i za 1,2 posto na tržištu neživotnih osiguranja. Vrijednost te transakcije, kao i u većini drugih preuzimanja na hrvatskom tržištu, ostala je poslovna tajna, ali zato nije nedostajalo velikih riječi prigodom sklapanja kupoprodajnog ugovora.

Nijemci su naglasili da su u Sava osiguranju ‘pronašli renomiranog investitora koji je uspostavio sveobuhvatan skup korporativnih prednosti u regionalnom znanju, pouzdanosti, brzini, fleksibilnosti i financijskoj uspješnosti’, a Slovenci da im ‘Ergo neživotno i životno osigurateljno poslovanje u Hrvatskoj savršeno odgovara jer njime pojačavaju svoje međunarodne osiguravateljske aktivnosti u Srednjoj i Istočnoj Europi’. Ono što je Nijemcima postalo teret, Slovenci su prepoznali kao priliku.

Tvrtka kći Zagrebačke pivovare kupila je od Vukovarske pivovare brend Vukovarsko pivo te se upustila u višemilijunsko ulaganje u novi proizvodni pogon u Vukovaru s planiranim proizvodnim kapacitetima od pet tisuća hektolitara na godinu.

Za veliku Zagrebačku pivovaru to je ipak više marketinški nego poslovni potez, ali za Vukovarsku to je nešto o čemu je njezina vlasnica mogla samo sanjati. Otvaranjem novoga proizvodnog pogona omogućit ćemo Vukovarcima nova radna mjesta i Vukovaru pomoći u gospodarskom razvoju. Kao vodeća pivovara na tržištu vjerujemo da takvim projektima pridonosimo stvaranju pozitivnog investicijskog ozračja na lokalnoj i nacionalnoj razini – izjavio je Marko Njavro, predsjednik Uprave Zagrebačke pivovare.

U posljednjih godinu dana bilo je i nekoliko preuzimanja koja su jako utjecala na liderške pozicije u pojedinim tržišnim segmentima. Zacicelo najvažnije među njima bila je prodaja većinskog udjela Autotrans grupe, najveće privatne autobusne tvrtke u Hrvatskoj, njemačkoj Arrivi, jednom od najvećih europskih operatora u putničkom prometu. Ulaganje u Hrvatsku dio je Arrivine stalne strategije širenja diljem Europe. Tvrtka je u 2016. ostvarivala prihode veće od pet milijardi eura i uložila 359 milijuna eura u svoje poslovanje diljem kontinenta.

Arriva je u Hrvatsku prvi put ušla 2013. preuzimanjem osječkog Panturista. Istodobno s obnovom autobusne flote i uvođenjem novih linija u Hrvatskoj je pokrenula uslugu GoOpti (povoljni prijevoz između zračnih luka i gradova) te novi prijevozni brend Arriva Express. Da su Nijemci bacili oko na Autotrans, nije bila tajna, a akvizicija je napokon službeno objavljena prošlo ljetom. Sad Arriva Hrvatska upravlja voznim parkom od šest stotina autobusa, prevozi 11,5 milijuna putnika na godinu, zapošljava 1418 ljudi u Hrvatskoj, upravlja s 27 kolodvora/prodajnih mjesta i 12 servisnih centara diljem Hrvatske te s 15 turističkih agencija uz široku mrežu prodajnih partnera po Hrvatskoj i inozemstvu. Ni jedan konkurent u autobusnom prijevozu u Hrvatskoj više joj nije ni do koljena.

Kako nam kaže Joško Vučetić, tijekom 2017. na globalnom je tržištu objavljeno ukupno 18.490 transakcija u vrijednosti od 3,2 trilijuna dolara. Pa iako je to bilo tri posto manje nego godinu prije, globalno tržište M&A-a četvrtu je godinu zaredom vrijedilo više od tri trilijuna dolara. Arriva, koja inače objavljuje vrijednost svojih preuzimanja u drugim zemljama (kao što je to u Hrvatskoj već običaj!), prešutjela je koliko ju je stajalo osvajanje liderske pozicije u našoj zemlji.

Podatak iz globalnih trendova koji se također ne poklapa s trendovima u Hrvatskoj odnosi se na broj prekograničnih transakcija M&A-a. Na globalnoj razini na njih otpada nešto više od trećine svih transakcija, a u Hrvatskoj, prema našim saznanjima, malo više od dvije trećine svih transakcija.

Kad su u pitanju preuzimanja, stranci, ponajviše Austrijanci, vode glavnu riječ u Hrvatskoj. Zahvaljujući austrijskim preuzimačima događaju se turbulentne promjene u trgovini. Tako je austrijski Spar lani preuzeo 62 Billine trgovine i njezin logistički centar u Sv. Heleni. U trenutku kad je itekako neizvjesno što će se u budućnosti dogoditi s Konzumom, Spar si je tako osigurao odličnu poziciju s koje se može boriti za jedno od vodećih mjesta na hrvatskome maloprodajnom tržištu.

Međutim, budući da nije mogao održavati sve te trgovine, nekoliko ih je i prodao, pa je tako, recimo, vinkovački Bosco došao do šest novih trgovina. Austrijska Supernova pak nedavno je objavila da je u jednome mahu preuzela Centar Kaptol, Branimir centar i Centar Cvjetni u Zagrebu te City Colosseum u Slavonskom Brodu. Sada u Hrvatskoj raspolaže s 260 tisuća šoping-kvadrata i vodeća je tvrtka u Hrvatskoj prema broju trgovačkih centara u vlasništvu.

Spajanja i preuzimanja ostaju ključna za tvrtke koje traže nove tehnologije i inovacije, sposobnosti i kapacitete potrebne za diferencijaciju i tržišno natjecanje. U svemu tome vlo je važna stopa tehnoloških promjena koja već sada snažno ubrzava i mijenja cijelu industriju. Također, jasni signali za nastavak pozitivne aktivnosti u M&A-u dolaze od korporacija i financijskih investitora (private equity) jer i jedni i drugi raspolože velikim rezervama viša novca spremnoga za investiranje – Vučetićeva je prognoza za globalno tržište u ovoj godini.

Prema svemu sudeći, Hrvatska se ukrcava u taj vlak. Poljski ‘private equity’ fond u vlasništvu tvrtke Enterprise Investors nedavno je preuzeo Pan-pek, a procurila je i priča da je isti taj fond upravo obavio dubinsko snimanje maloprodajnog lanca Studenac. Za poljske će se investitore zacijelo još čuti! Tu je i poljska kompanija OT Logistics koja je pretkraj prošle godine došla do 35,2 posto vlasničkog udjela u Luci Rijeka, pa je logično očekivati da će taj udjel uskoro i povećavati.

U Rijeci se upravo čeka očitovanje talijanske brodograđevne korporacije Fincantieri o tome hoće li preuzeti brodogradilište 3. maj, koje je Uljanik spreman prodati, a Danko Končar pak čeka kako će se situacija razvijati i hoće li biti prihvaćena njegova obvezujuća ponuda za strateško partnerstvo u transformaciji Uljanik grupe i 3. maja.

Prijeca obvezujuće ponude za preuzimanje Jadranske banke upravo je dočekala Hrvatska poštanska banka. Tomislav Vuić, predsjednik Uprave HPB-a, vjeruje da će se transakcija provesti do ljeta. Bit će to prvo preuzimanje na hrvatskome bankarskom tržištu u posljednjih dvadeset godina u kojem ne sudjeluju stranci. Čuda se još događaju.