Uspješan crowdfunding pretvorio igraću platformu 19-godišnjaka u ozbiljan posao

DIY konzola Makerbuino nastala je kao hobi srednjoškolca i sve bi ostalo na tome da njezin potencijal na sajmu nije prepoznao Tomislav Car, vlasnik Infinuma. Dalje se sve razvijalo brzo, a originalna platforma koja spaja edukativnu sastavnicu s retro videoigricama izazvala je zanimanje Amazona, Ike…

Kako hobi pretvoriti u posao, zna Albert Gajšak iz Karlovca, 19-godišnji inovator čija je igrača konzola ‘napravi sâm’ Makerbuino privukla zanimanje kupaca iz cijelog svijeta. Za sebe kaže da je dječak iz Karlovca koji za život pokušava zaraditi prodajom igračaka na internetu, a interes za elektroniku otkrio je u vrlo ranoj dobi. Prvu verziju konzole stvorio je 2014., nakon čega je neko vrijeme, kaže, sve bilo hobi prije nego što je konzolu počeo predstavljati na sajmovima, gdje su reakcije publike bile odlične.

Gajšakova poduzetnička priča ozbiljniji je zaplet dobila 2016., kad ga mu je pristupio vlasnik tvrtke Infinum Tomislav Car koji je uočio ozbiljniji potencijal i predložio da projekt podigne na višu razinu i komercijalizira proizvod s pomoću crowdfunding-kampanje na platformi Kickstarter.

Gajšak objašnjava da je crowdfunding bio logičan odabir jer je to odličan način predstavljanja, objašnjava, ‘čudnih uređaja’ poput njegove konzole zato što se kampanjom istodobno istražuje tržište. Cilj je bio u 25 dana kampanje prodati 180 komada, odnosno prikupiti 10 tisuća dolara. Da je kampanja bila itekako uspješna, govori podatak da su konzole bile rasprodane već treći dan, a do kraja kampanje prodano je više od 1800 komada, većinom kupcima iz Velike Britanije, SAD-a i Njemačke. – Uspjeh kampanje jako nas je iznenadio, shvatili smo da utječemo na tržište – ponosno govori Gajšak.

Kampanja je prethodila formalnom pokretanju tvrtke jer, kaže Gajšak, nema smisla otvarati tvrtku ako kampanja ne postigne uspjeh, odnosno dok nisu znali postoji li uopće interes za konzolu. U prvoj godini poslovanja ostvarili su prihode od oko milijun i stotinu tisuća kuna, što Gajšak smatra savremenim prijateljstvom poslovnim rezultatom po najprije jer je tvrtka s troje zaposlenih i tada tek punoljetnim vlasnikom u godinu dana lansirala proizvod i uspjela postati samoodrživa. Osim troje stalno zaposlenih, CircuitMess zapošljava i nekoliko vanjskih suradnika, čiji broj varira; zanimljiva je činjenica da je među njima Gajšak najmladi.

Dio komponenata uvoze jer se pojedini čipovi proizvode jedino u Kini, a tiskane pločice dolaze iz jedne zagrebačke tvornice. Sve komponente testiraju se u Gajšakovoj radionici u Karlovcu u kojoj na SD kartice prže softver, a kućišta od pleksiglasa izrezuju sami. Svi dijelovi nakon toga pakiraju se u komplet, a krajnji korisnik sâm sastavi svoju konzolu.

Samo je pet posto kupaca iz Hrvatske, ne zbog nedostatka interesa, nego zbog veličine domaćeg tržišta. Gajšak objašnjava da nema smisla pretjerano se usredotočiti na lokalno tržište koje je znatno manje u usporedbi s američkim, britanskim i njemačkim, odnosno tržišnim…

Na tržišta engleskoga govornog područja, među kojima je i kanadsko, gdje potražnja za konzolom raste, znatno je lakše prodijeti, objašnjava Gajšak, kao i diljem Europe, nego u, primjerice, Japan i Singapur, gdje postoji jezična barijera iako je i na ta dva tržišta neko vrijeme vladala velika zainteresiranost kupaca. Ipak, u posljednje vrijeme podiže se i prodaja u Hrvatskoj zahtijeva ekskluzivnim distribucijskim ugovorima koje su sklopili sa Santa Domenicom. Makerbuino distribuiru niz trgovina kao što su Menart, Links, eKupi i Chipoteka. Ciljana skupina, kako ju je Gajšak zamislio od početka, roditelji su koji svoju djecu žele zainteresirati za područje elektronike, stoga im je Makerbuino zanimljiv budući da spaja edukativnu komponentu s retro videoigricama kojih se generacije današnjih roditelja prisjećaju s nostalgijom. Njihovoj djeci konzola je zanimljiva jer nije samo riječ o sastavljanju čipova, a osim roditelja konzole često kupuju studenti, ali i hobisti zaluđeni elektronikom jer je iznimno popularan tzv. maker movement.

Prošle godine Gajšak je sa svojom konzolom pobijedio na natjecanju ‘Idea Knockout’, zbog čega je početkom godine dobio priliku Makerbuino izložiti na najvećem svjetskom sajmu potrošačke elektronike CES u Las Vegasu. Put u SAD itekako je urodio plodom jer su ga zapazili Amazonovi predstavnici i zainteresirali se da njegov edukativni komplet uključuje u svoj program STEM-a koji se u obliku radionica održava u američkim srednjim školama. Amazon je i jedan od distributera konzole.

Da poduzetnički put ne može proći bez zapreka, priznaje i Gajšak. Nakon kampanje na Kickstarteru pojavilo se mnogo problema s proizvodnjom i prodajom te vođenjem cijele tvrtke jer, kako ističe, nije imao pojma što radi. Srećom, stanje se stabiliziralo, CircuitMess je stao na noge i posljednja dva mjeseca intenzivno su usredotočeni na prodaju.

– U početku nas je gonio velik interes kupaca, uvijek se nešto događalo, što je normalno kad ste startup. Svako malo išli smo na sajmove, dobivali nagrade, proizvod se prodavao gotovo sâm od sebe. Kupci su dolazili na našu internetsku stranicu pa novac nismo morali ulagati u oglase i marketing. To je tako funkcioniralo neko vrijeme – priznaje Gajšak.

Nakon što je početni interes splasnuo, prodaja se počela smanjivati, stoga je CircuitMess danas većinom usredotočen na oglase na Facebooku i Google AdWords kako bi došao do kupaca u B2C segmentu. Posljednja dva mjeseca usmjeren je i na tržište B2B kako bi konzolu mogao plasirati u što više trgovina. Makerbuino je danas na policama trgovina elektroničkom opremom u Francuskoj, Velikoj Britaniji, a ima i ekskluzivnog distributera za Južnu Koreju.

Za drugu polovinu godine Gajšak najavljuje lansiranje novog uređaja koji će spajati elemente popularne kulture s pričom ‘napravi sâm’, baš kao što ih spaja i Makerbuino.

– Imamo velik potencijal na tom tržištu koje se još gradi. Još nema velikih tvrtki koje pokušavaju stvoriti monopol, konkurencija su nam startupovi i pojedinci koji se još nisu sasvim izgradili, a potražnja iz dana u dan raste – istaknuo je Gajšak. Priznaje da je svojedobno napravio niz pogrešaka, čini ih i danas, ali ističe da mu je jako pomogao Tomislav Car koji je u priču ušao vrlo rano, prije nego što je sve postalo ozbiljnije. Ističe da vođenje vlastite tvrtke uzima mnogo vremena, pogotovo dok je još u startup-fazi jer su veliki izgledi da cijeli posao propadne. Gajšak je završavao srednju školu kad je projekt iz hobija prerastao u nešto ozbiljnije i odmah je shvatio da mu rad na njemu oduzima najmanje osam sati na dan te da neće izdržati ako upiše fakultet. Vjeruje da bi čak mogao kombinirati sve, ali nakon nekog bi vremena izgorio, zbog čega vjerojatno ne bi završio fakultet, a i tvrtka bi propala.

Kaže da je imao izbor hoće li zatvoriti tvrtku i nastaviti obrazovanje ili se posvetiti poslu. Na drugu opciju odlučio se unatoč kritikama jer je shvatio da je pred njim prilika života koju mnogi ne dobiju – pretvaranje hobija u posao.

Ipak, smatra da bi mu znatno olakšalo da je stekao bilo kakvo obrazovanje u ekonomskom ili menadžmentskom području jer bi u tom slučaju napravio manje pogrešaka. Ističe i da su odluke između obrazovanja i pokretanja tvrtke individualne, ali svakodnevno se suočava s predrasudama jer nema fakultetsku diplomu.

– Kad pokrenete nešto svoje, morate se tomu potpuno posvetiti; ne možete raditi više stvari odjednom a da sve bude uspješno i kvalitetno. Kad imate svoj biznis, svaki se dan javljaju mikrokatastrofe. Tada treba imati jake živce i ostati staložen – poručuje Gajšak vršnjacima koji su poduzetnici početnici.