Dubrovačko-neretvanska županija jedina je županija koja teritorijalno nije povezana s ostatkom Hrvatske. No taj će problem riješiti gradnja Pelješkoga mosta. Najjužniji dio Hrvatske nije poznat samo po gradu Dubrovniku, nego i po plodnoj dolini Neretve kao najvažnijem proizvođaču agruma u Hrvatskoj. Ta je županija, inače, kopneno najmanja, a morski druga po veličini.
U strukturi bruto dodane vrijednosti Dubrovačko-neretvanske županije u 2014. godini turizam čini nešto više od petine ukupne bruto dodane vrijednosti. To je ujedno i najveći udio koji turizam ima u gospodarstvu neke hrvatske županije. U spomenutoj strukturi Dubrovačko-neretvanske županije, nakon turizma, slijede djelatnost poslovanja nekretninama, prijevoz i skladištenje te građevinarstvo – objašnjava Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Hrvatske gospodarske komore (HGK).
Turistička noćenja te županije čine nešto manje od desetine (devet posto) ukupnih noćenja Hrvatske, a broj noćenja od 2010. godine kontinuirano raste. Kvaliteta smještaja u komercijalnim objektima na vrlo je visokoj razini. Primjerice, u toj županiji bilježi se najveći broj hotela s pet zvjezdica (15 hotela od 37 u Hrvatskoj) te jedno od ukupno dva (postoji još jedino u Istarskoj županiji) turistička naselja s pet zvjezdica. Osim poslovanju nekretninama, turizam pomaže i djelatnosti prijevoza odnosno zračnom prometu putnika. A tome koliko je ta županija trajno ovisna o zračnome prijevozu, govori i činjenica da je lani prvi put u povijesti kroz zračnu lukuu Dubrovnik prošlo više od dva milijuna putnika. Dvomilijunti putnik sletio je u Dubrovnik potkraj rujna.
Iako BDP županije čini samo 2,9 posto ukupnog BDP-a Hrvatske, njezin BDP po stanovniku (u 2015. godini iznosio je 81.554 kune) četvrti je po redu u Hrvatskoj (nakon Grada Zagreba, Istarske te Primorsko-goranske županije) – ističe Savić.
Dubrovačko-neretvanska županija ima nekoliko perspektiva razvoja. Specifični oblici turizma, poput nautičkog, ruralnog, zdravstvenog i kongresnog samo su neki od potencijala. Svakako je podizanje vinograda i maslinika na neobrađenim poljoprivrednim površinama jedan od velikih potencijala za gospodarski rast. Naravno, uzgoj i ulov ribe, riboperađivačka i agropererađivačka djelatnost sigurno su smjer kojim treba krenuti, a budući da je na tom dijelu Hrvatske više od 2600 sunčanih sati na godinu, nesumnjivo je to jedan od velikih potencijala za razvoj obnovljivih izvora energije.
