Šibenik proživljava turističku renesansu

Turizam je sjajna premosnica koja nam je omogućila restrukturiranje gospodarstva pa je Šibenik od nekadašnjega grada teške i temeljne industrije postao grad srednjeg i malog poduzetništva. Kad govorimo o turizmu u Šibeniku, ne hrlimo za brojkama, nego za kvalitetom. Ne razvijamo stihijski turizam jer vrlo dobro znamo što želimo postići i koji su potencijali do konačnog cilja. Obnovom svojih kulturnih bisera, tvrđava sv. Mihovila, Barone te sv. Ivana, za čiju smo obnovu uspješno povukli 41 milijun kuna europskog novca, počeli smo novu turističku eru Šibenika. Međutim, nismo stali na obnovi, nego na kulturnim dobrima gradimo priču inovativnih sadržaja, atrakcija i proizvoda koji se pružaju posjetiteljima. Probudila se i stara gradska jezgra, gdje je u tijeku adaptacija ili kompletna obnova petnaestak starih zgrada, kuća ili palaca koje će dobiti novu namjenu. Zanimljiv je podatak da je grad Šibenik prije nepunih osam godina imao samo pedesetak privatnih iznajmljivača, a danas ih je više od trista u užem centru grada. Možemo reći da Šibenik proživljava turističku renesansu, a ti uspjehi imaju i svjetski odjek koji jača iz godine u godinu.

Za početak svakako bih izdvojio otvaranje najvećega kongresnog centra u Hrvatskoj u sklopu Amadria Parka, odnosno hotelskog naselja Solaris. Kongresni turizam segment je u kojem se Šibenik može pozicionirati kao cjelogodišnje odredište. U staroj gradskoj jezgru u nekadašnjoj palači Divnić otvoren je novi ‘heritage’-hotel, a do sezone vrata će otvoriti i luksuzni hotel na šibenskoj rivi s pedesetak soba, kao i mnogo privatnih investicija u centru grada u privatnom smještaju. Te investicijske zamah u turizmu Grad Šibenik prati ulaganjima u kulturnu ponudu i organizacijom niza festivalskih događaja. Šibenik je zbog snažnog razvoja turizma došao u fazu kad mora jačati i svoju komunalnu opremljenost, stoga smo se posvetili ulaganju u komunalnu i prometnu infrastrukturu.

Ulaganje u obrazovanje za nas je osim razvoja gospodarstva i turizma temeljni kamen razvoja grada. U lipnju 2013. pokrenuli smo sveučilišni studij Energetska učinkovitost i obnovljivi izvori u suradnji s Fakultetom elektrotehnike i računarstva te Fakultetom strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Riječ je o tehničkom studiju koji je snažno oslonjen na praksu kako bi obrazovao ljude koji su nakon stjecanja diplome spremni početi raditi u zanimanjima 21. stoljeća. Također, partneri Sveučilišta u Zagrebu rade na prijedlogu nastavnog plana i programa drugog dislociranoga preddiplomskog sveučilišnog studija u Šibeniku. Grad Šibenik brine se i za ostalu važnu infrastrukturu radi što kvalitetnijeg i ugodnijeg studiranja u gradu. U partnerstvu s Veleučilištem u Šibeniku i Studentskim centrom dobivena su sredstva za gradnju studentskog doma Palacin koji će se sagraditi na prostoru bivše vojarne i imat će kapacitet od 332 kreveta, nove učionice, laboratorije i infrastrukturu namijenjenu za kvalitetno provođenje slobodnog vremena.

Nastavit ćemo raditi na osnaživanju Poduzetničke zone Podi, najveće u Hrvatskoj, te ćemo biti dobar partner svim poduzetničkim inicijativama i ulagačima. Očekuje nas gradnja Centra za nove tehnologije i poduzetništvo Trokut, radovi na projektu obnove treće šibenske tvrđave – sv. Ivana, gradnja studentskog doma Palacin te strateški projekt aktivacije prostora nekadašnjeg TEF-a koji bi u budućnosti trebao postati nositelj gospodarskog, osobito turističkog razvoja grada. Riječ je o projektu koji je u strateškom interesu za Šibenik jer na tom prostoru priželjkujemo aktivnu zonu u kombinaciji gospodarskog i javnog sektora. Provodimo ga u suradnji s Vladom Republike Hrvatske. Planiramo razvijati posebnosti Šibenika, pri čemu prije svega mislim na ostvarenje projekta eskalatora.

Cijenimo i investicije u turizam, uz ovako prekrasnu obalu svakako je lakše investirati u hotel nego u proizvodnju u metalskoj industriji. Turizam jest izvoz, ali potreban nam je i robni izvoz, a gotovo sve proizvodne investicije zapravo su ulaganja u izvoz. Projektom želimo pokazati da se zapreke mogu svladati i dokazati da ima poduzetnika koji se usude ulagati u proizvodnju. Svake se godine kandidira između dvadeset i trideset tvrtki, desetak ih nagradimo. Ti ljudi žele ostati samozatajni, zato ih moramo dugo uvjeravati da se prijave i da budu primjer drugima da se i u ovim teškim okolnostima za poduzetništvo može investirati – rekao je glavni urednik Lidera.

Investicijska klima u gradu i županiji dobra je i vedra, da su zadovoljni, ali da ima prostora za nove investicije, i to ne samo u prerađivačkoj industriji nego i u IT sektoru i turizmu. Zamjenica župana Darija Puljić govorila je da bez jasnih strateških smjerova i jasno definiranih ciljeva nema ni gospodarskog napretka i da je važno imati prostorne planove i razvojne dokumente, ulagati u obrazovnu, poduzetničku i prometnu infrastrukturu te stvarati povoljno investicijsko okružje i održivi gospodarski razvoj.

Osim u nove smještajne kapacitete i pametnu obnovu kulturno-povijesne baštine, u Šibeniku se ulaže i u poduzetničku infrastrukturu, a u gospodarskoj zoni koja je dvije godine zaredom najbolja u Hrvatskoj niču novi pogoni. U ovome trenutku u njoj posluje 38 poduzeća koja zapošljavaju 1400 ljudi, a zanimanje ulagača ne jenjava, zadovoljan je direktor zone Podi Jakov Terzanović. Našu zonu poduzetnici odabiru iz različitih razloga, ali uglavnom zato što smo središnje pozicionirani u Dalmaciji i što se bave djelatnostima koje već postoje unutar zone pa smatraju da mogu sinergijskim učinkom i međusobnom suradnjom potencijalno ostvariti nove poslovne uspjehe. I dalje planiramo gradnju infrastrukture, uređenje hortikulture, a nakon što smo dobili još jednu tvrtku koja širi poslovanje na Pode, u planu je raspisivanje novog natječaja. Razgovaramo s više poslovnih subjekata koji također žele doći na Pode – otkrio je direktor uspješne šibenske zone.

Potencijalno tri najveće investicije u Hrvatskoj provest će se u Šibeniku. Riječ je zoni mješovite namjene na prostoru bivšeg TEF-a, za što Vladinu odluku očekujemo u roku od dva do tri tjedna; budućem turističko-stambenom kompleksu ‘Nikola’ u Zablaću, poznatom po dolasku Brada Pitta; i projektu ‘Podsolarsko’ u kojem se razvija zona luksuznog stanovanja i turizma. U Šibeniku se ne ulaže samo u turizam. Turizam je dobra premošnica, ali preživljavanje na turizmu dobro smo iskoristili kako bismo razvili gospodarstvo. Naša poslovna filozofija jest partnerski odnos prema svim investitorima, i domaćima i stranima – iznio je gradonačelnik, kao i da u Šibeniku imaju problem s manjkom kadra, i to ne samo u turizmu nego i u proizvodnji.

O mnogim zaprekama za razvoj poslovanja zabilježenim u ovogodišnjem istraživanju Hrvatske gospodarske komore izlagao je Tomislav Radoš, HGK-ov potpredsjednik za industriju i IT, energetiku i zaštitu okoliša. Rekao je da Hrvatskoj u praksi nedostaje strategija pametne specijalizacije, odnosno opredjeljenje za pojedina područja koja bi trebalo razvijati i u koja bi trebalo ulagati.

HGK s Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta radi na projektu koji definira područja u koja bi se trebalo investirati. Izvukli smo trinaest područja u kojima imamo iskustvo i znanje i za koje trendovi pokazuju da će se nastaviti razvijati – rekao je Radoš o strateškim smjerovima i prioritetnim područjima. Ulagati bi se trebalo u mobilnost, energetiku, prehrambenu industriju, farmaceutiku i nutricionizam, drvnu industriju i kibernetičku sigurnost.

O privlačenju investitora kvalitetnom i obrazovanom radnom snagom koja zna strane jezike, konkurentnim troškovima rada, milijunima kvadrata opremljenih poduzetničkih lokacija, poticajima i drugim prednostima koje ulagače očekuju u Hrvatskoj govorila je Božica Lalić, zamjenica ravnatelja Agencije za investicije i konkurentnost.

Šibenski investicijski forum donio je i zanimljivu raspravu za okruglim stolom na temu stvaranja pozitivnog investicijskog okružja u Dalmaciji i južnoj Hrvatskoj. Turizam se nametnuo kao središnja tema nakon što je glavni urednik Lidera Miodrag Šajatović iz publike bocnuo pitanjem o suživotu proizvodnje i turizma u gradu propale industrije koji je tek nedavno otkrio turističke adute. Mira Lepur, ravnateljica Razvojne agencije Šibensko-kninske županije, rekla je da turizam shvaća kao sektor na koji se nadovezuju drugi, kao održiv, ravnomjeran i kontroliran, koji će za sobom povećati marikulturu, od koje je iskorišteno dva posto potencijala, i organsku poljoprivredu u zaleđu.