Zločesti algoritmi izazivaju kaos

Neće nam presuditi ni superinteligentni roboti ubojice ni prirodne kataklizme, nego neodgojeni algoritmi, programi puni pristranih podataka koji bi čovječanstvo mogli zatrovati lažnim informacijama.

Poduzetnici južne regije su, uz ostvarenje od 10,2 posto ukupnog izvoza i četiri posto uvoza svih hrvatskih poduzetnika, zabilježili bruto investicije od 3,5 milijardi kuna, odnosno 13,9 posto ukupnih poduzetničkih investicija. U četiri južne županije, Zadarskoj, Šibensko-krinskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj, prema obrađenim godišnjim financijskim izvještajima za 2016., poslovalo je 22.654 poduzetnika koja su zapošljavala 127.783 radnika (15 posto zaposlenih u Hrvatskoj) te su na razini države ostvarila 11,4 posto prihoda, 11,5 posto rashoda i 12,6 posto dobiti razdoblja. Prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 4708 kuna, što je 8,4 posto manje od prosječne mjesečne neto plaće na razini države, koja je 2016. iznosila 5140 kuna.

Mjerenje uspješnosti poduzetnika po županijama u 2016. prema izabranim financijskim pokazateljima, svrstalo je poduzetnike Zadarske županije na vrh u usporedbi s poduzetnicima iz preostalih županija južne regije, i to prema svim izabranim pokazateljima. Na razini svih županija, prema ukupnim prihodima po zaposlenom, poduzetnici Zadarske županije rangirani su na sedmo mjesto (586,5 tisuća kuna), a prema neto dobiti po zaposlenom (22,7 tisuća kuna) i prema pokazatelju rentabilnosti vlastitoga kapitala (6,98 posto) na deveto mjesto, što je ujedno najbolji rang županija južne regije prema promatranim pokazateljima. Prema pokazatelju ekonomičnosti poslovanja, poduzetnici Zadarske županije, u odnosu na sve županije u Hrvatskoj, zauzeli su deseto mjesto (104,96 posto), iza poduzetnika Zagrebačke županije (105,01 posto). Prosječan broj zaposlenih po poduzetniku najveći je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (5,9) u odnosu na ostale južne županije.

Najveći broj poduzetnika (6676) i zaposlenih (36.881) južne regije u 2016. zabilježen je u Splitu. Splitski poduzetnici ostvarili su najveće ukupne prihode (21,7 milijardi kuna) i ukupne rashode (21,3 milijarde kuna), što je rezultiralo ostvarenjem najveće dobiti (1,2 milijarde kuna), ali i gubitka razdoblja (milijardu kuna) promatrane regije. Također su iskazali najveći izvoz (2,3 milijarde kuna) i uvoz (1,3 milijarde kuna). Prema prosječnom broju zaposlenih po jednom poduzetniku, na prvom su mjestu sa 6,3 zaposlena po poduzetniku poduzetnici grada Šibenika, a slijede ih zadarski poduzetnici (5,7) te poduzetnici Splita i Dubrovnika (5,5). Najveća prosječna mjesečna neto plaća u jednom od gradova središta županija južne regije iznosila je 5673 kune (Dubrovnik), što je 15,5 posto više od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika južne regije te za 10,4 više od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini Hrvatske (5140 kuna). Među promatranim gradovima, središtima županije južne regije, najveću neto dobit (281 milijun kuna) ostvarili su poduzetnici sa sjedištem u Zadru, koji su na drugome mjestu prema ostvarenom izvozu (1,3 milijarde kuna), iza Splita čiji su poduzetnici najviše investirali – 797,9 milijuna kuna bruto investicija samo u novu dugotrajnu imovinu u 2016. Split je prvi prema prihodu po poduzetniku, koji je u 2016. iznosio 3,3 milijuna kuna i prvi je prema prihodu po zaposlenom kod poduzetnika (589 tisuća kuna). Dubrovnik se ističe prema ostvarenoj dobiti po poduzetniku (280,5 tisuća kuna) i prema dobiti po zaposlenom (51,1 tisuću kuna).

Promatrano prema djelatnosti, na razini svih županija južne regije najviše poduzetnika registrirano je u području djelatnosti trgovine na veliko i malo (G) i pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (I). Udio poduzetnika u djelatnosti trgovine na razini Hrvatske (23,8 posto) veći je u odnosu na isti dio poduzetnika u području pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane veći je na razini južnih županija (13,3 posto) u odnosu na onaj na razini Hrvatske (8,0 posto). Udio djelatnosti trgovine (G) na razini južne regije je 20,6 posto u broju poduzetnika, 20,8 posto u broju zaposlenih te 30,9 posto u ukupnim prihodima i ukupnim rashodima. Navedenom rezultatu najviše doprinosi Splitsko-dalmatinska županija, koja ima veće udjele (21,1 posto u broju poduzetnika, 23,5 posto u broju zaposlenih te 36,2 posto u ukupnim prihodima i ukupnim rashodima). Osim toga, djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (I), najzastupljenija je u spomenutoj županiji (1524 poduzetnika) gdje su ujedno ostvareni i najveći ukupni prihodi (3,5 mlrd. kuna) u toj djelatnosti.

Uz potporu Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) i fondova EU tvrtka Stella Mediterranea Andrije Polića sagradila je proizvodne pogone, prezentacijsko-prodajni centar i etnoselo. Budući da Hrvatska može povući 10,6 milijardi eura iz fondova Europske unije, HBOR-ov je cilj olakšati i poticati apsorpciju tih nepovratnih sredstava. Zato je osmislio posebne programe kreditiranja kojima se pretfinanciraju i sufinanciraju projekti koji se kandidiraju za neki od programa EU fondova. Korišćeni nepovratnih sredstava iz fondova EU u HBOR-u su prepoznali ključnog i kvalitetnog partnera. Tijekom 2018. snižene su kamatne stope za kreditiranje projekata fondova EU, pa tako za projekte privatnog sektora i ruralnog razvoja iznose već od 1,7 posto, a za one javnog sektora 2,5 posto. Jedan od uspješnih primjera uporabe sredstava fondova EU za unapređenje poslovanja upravo je Stella Mediterranea, tvrtka koja se bavi prehrambenom proizvodnjom i ubrava u kategoriju malih poduzeća. Poslovni život počela je 2002. u sklopu obrta Stella Croatia, a 2009. transformirala se u tvrtku. Osim proizvodnjom hrane bavi se proizvodnjom dodataka prehrani i preradom ekoloških sirovina. Zapošljava četrdesetak ljudi, a bavi se i zastupanjem za usluge u turizmu u sklopu rada u etnoselu u proizvodnom kompleksu.

Od 2011. razvoj poslovanja te tvrtke prati i HBOR kreditnim sredstvima koja se ulažu u gradnju i opremanje objekta za proizvodnju u Klisu. Najnovije ulaganje, koje HBOR također kreditno prati, jest ono u novi prezentacijsko-prodajni kompleks etnoagroparka Stella Croatia, koji se osim HBOR-a realizira i sredstvima fondova EU. Direktor tvrtke Stella Mediterranea Andrija Polić istaknuo je da turizam smatraju novim pokretačem razvoja i diverzifikacije svojih djelatnosti prema čistoj poljoprivredi. Za sada imaju etnoselo u kojem su izložili etnološku zbirku u kojoj posjetiteljima prikazuju kako se u prošlosti proizvodila hrana. Glavna im je atrakcija priprema kruha ispod peke od cjelovitih žitarica iz vlastitog uzgoja koje melju i pripremaju pred gostima. Također organiziraju škole ulja s degustacijom svojih proizvoda na bazi suhe smokve u autentičnu ambijentu. Prošle godine posjetilo ih je dvadeset tisuća stranih posjetitelja. Pokrenuli su projekt ‘Etnoagropark Stella Croatia’ koji je ujedinio trgovinu, centar za prezentaciju vlastitih proizvoda i botaničku zbirku endemskih te svih poljoprivrednih kultura primorske Hrvatske.

Da bismo bili vjerodostojni u predstavljanju, za glavnog suradnika na projektu pozvali smo Botanički vrt u Zagrebu s kojim uspostavljamo prvu privatnu botaničku i poljoprivrednu zbirku. Cijeli projekt kandidirali smo na natječaj za mjeru 4.2. Agencije za plaćanje u poljoprivredi i ruralnom razvoju. Nakon početne obrade, tijekom lanjskog rujna dobili smo potvrđan odgovor te početkom listopada s Agencijom potpisali ugovor o dodjeli novca. Tim potpisom stekli su se uvjeti za gradnju i provedbu projekta. Osim pet milijuna kuna vlastitog novca zatražili smo HBOR-ovo kreditiranje u sklopu njegova programa ‘EU projekti’. Kamate su jako poticajne, 1,7 posto, i predmet se riješio vrlo brzo, što je bilo iznad svih naših očekivanja. HBOR-ovim novcem zatvorili smo cijelo ulaganje pa u lipnju očekujemo velik iskorak u turističkoj ponudi Splitsko-dalmatinske županije zbog otvaranja prvoga etnoagroparka u Hrvatskoj – naglasio je Polić.

Njihovi proizvodi povezani su s dalmatinskom gastronomskom baštinom i vuku korijene iz prošlosti. Uzimaju stare recepte i obnavljaju ih dajući tako starim proizvodima novo lice. Plasiraju ih na tržište u sklopu trgovina delikatesnim proizvodima.

Većina se plasmana izvozi, i to u Veliku Britaniju, Njemačku, Japan i Švedsku. Prije uvođenja embarga naše najveće tržište bila je Ruska Federacija. U nju smo izvozili 70 posto ukupno preradenih proizvoda na bazi suhe smokve – istaknuo je Polić i dometnuo da je druga njihova djelatnost proizvodnja dodataka prehrani koji se plasiraju putem ljekarničkog lanca u Hrvatskoj, da odnedavno izvoze i u Norvešku te da su pri kraju pripreme za slovačko tržište.