Hrvatska zajednica županija (HZŽ) prošlog petka proslavila je 15 godina svog postojanja, a na svečanoj obljetnici pojavio se hrvatski politički vrh (ministri, župani i ostali predstavnici lokalne samouprave) predvođen predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović. Skup je održan u Maloj vijećnici Hrvatskog sabora. Uz govor potpore ministara dosadašnjem i budućem radu županija, glavna tema skupa bila je decentralizacija sustava državne uprave, a održana je i zanimljiva panel-rasprava ‘Županije 2030.’ u kojoj su sudjelovali ministri koji su nekad bili župani te župani koji su tijekom karijere bili na ministarskim pozicijama. Na skupu se moglo čuti kako je ova vlada do sada pokazala najviše spremnosti na dijalog s predstavnicima lokalnih vlasti te se postavilo pitanje je li tomu pridonijela činjenica da je popriličan broj njezinih članova nekada sudjelovao u radu lokalne samouprave (Gari Cappelli, Lovro Kuščević, Gabrijela Žalac, Tomislav Tolušić, Oleg Butković, Dražen Bošnjaković itd.). Tolušić, ministar poljoprivrede i nekadašnji virovitičko-križevački župan, odgovorio je da je to istina, ali i prednost jer svi ti ljudi znaju o čemu razgovaraju na stručnoj razini.
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović naglasila je kako župani s mnogo entuzijazma, optimizma i uz velike napore privlače investicije, nastoje zadržati radna mjesta i mlado stanovništvo, rješavaju infrastrukturne probleme i podižu standard lokalnog stanovništva. Naglasila je da županije povlače mnogo više novca iz Europske unije nego središnja država te da su svjesnije demografskih problema.
– Sve su vlade formalno najavljuvale decentralizaciju, a ova je napravila konkretni korak u reformi porezne politike. Na tome treba dodatno raditi unutar novoga zakonskog okvira. Potrebna je još veća fiskalna decentralizacija. Spustimo na lokalnu razinu sve državne ovlasti koje možemo, a da ne ugrozimo nacionalne interese – istaknula je predsjednica.
Lovro Kuščević, ministar uprave, prisutnim je ekskluzivno najavio i skoro donošenje zakonskog okvira kojim će se dio poslova državne uprave prebaciti na županije, za što, kako kaže, ima političku potporu. Tu njegovu najavu burnim su pljeskom pozdravili sudionici skupa. Objasnio je i planove svoga resornog ministarstva, a to su učinkovita i kvalitetna javna uprava, decentralizacija i digitalizacija.
– Za sva tri pravca imamo jasne mjere, a projekti za realizaciju tih planova vrijedni su više od 40 milijuna kuna, s rokom provedbe od 12 do 36 mjeseci – istaknuo je Kuščević.
Župani su raspravljali o rezultatima porezne reforme zbog koje se navodno 1,4 milijarde kuna vratilo u lokalne proračune, međutim, istaknuli su da je reforma nekomu donijela bolju, a nekome lošiju poziciju. Prema riječima Zlatka Komadine, primorsko-goranskog župana, lošije su prošla razvijena područja. Komadina je, inače, bio prvi predsjednik HZŽ-a i u svom obraćanju istaknuo je kako bi volio da županije imaju na raspolaganju više autonomnog novca te da je sustav još vrlo centraliziran. Među članicama EU Hrvatska je jedna od najcentraliziranijih zemalja. Upravljanje fondovima EU trebalo bi prepustiti lokalnim vlastima – poručio je Komadina.
Tolušić je dodao da postoje županije koje novcem EU danas grade tehnološke inovacijske centre, znanstvene institucije, privlače strani kapital i da mogu što god požele, što im mašta dopusti. – Nitko županima ne brani da javna poduzeća pitaju za godišnje planove na njihovu području. Župani imaju političku moć da aktivno sudjeluju u razvoju svog područja. Naravno, s novcem dolaze i ovlasti i inzistirat će na tome da u općinama i gradovima koji su profitirali poreznim reformom ispitamo jesu li napredovale – najavio je Tolušić.