Sredstva su na dohvat ruke, saznajte više na HBOR.
RERA je jedan od 93 člana. Podupirat ćemo svih 12 sektora kreativne i kulturne industrije dajući sve potrebno znanje i potporu te se, naravno, i dalje prijavljivati na europske natječaje za povlačenje nepovratnih sredstava iz fondova EU – rekao je Sarač.
Vrlo zanimljivo izlaganje održao i državni tajnik Glavina koji je čestitao organizatoru na izboru tema, istaknuvši da su tržišne promjene brze te da i mi moramo biti brzi i okretni da bismo im se prilagodili. Iznio je da je dan prije bio na otoku Hvaru na kojem je proslavljeno 150 godina turizma u Hrvatskoj i da se hrvatski turizam davne 1868. počeo razvijati kao zdravstveni tijekom zimskih mjeseci.
Hrvatski turizam danas je mnogo više od toga. Važno je naglasiti da osim našega glavnog proizvoda sunca, mora i odmora itekako razvijamo tržišta posebnih interesa. U Ministarstvu smo napravili program za razvoj nekoliko glavnih turističkih proizvoda: kulturnog, pustolovnog, povijesnog, ruralnog, zdravstvenog turizma… Imamo dobre strateške dokumente kojih se moramo držati da bismo uvijek išli korak naprijed i korak dalje – rekao je Glavina, napomenuvši da su hrvatski startupovi prije tri godine plasirali platformu eVisitor, svjetsku inovaciju za koju su dobili jednu od svjetske tri top-nagrade u razvoju digitalnih platformi.
To je sustav na kojemu nam svi zavide, to je hrvatska pamet, proizvod koji bi nam vrlo rado sad uzeli, kopirali ili otkupili naši najveći konkurentni s Mediterana. eVisitor daje informaciju gdje je svaki gost u Hrvatskoj, u kojoj je dobnoj skupini, u kojem je objektu smješten te iz koje zemlje dolazi. To nam omogućava da brzo promijenimo kampanju, usmjerimo je drugamo ili podupremo nešto u danom trenutku. Radimo to i na državnoj i na lokalnoj razini – rekao je Glavina, dometnuvši da je na Hvaru stranim uzvanicima na proslavi 150. obljetnice hrvatskog turizma govorio o Kreativnoj ulici kaštelanskog crljenka. Pritom je spomenuo da su Kaštela dom crljenka, sorte koju su u hrvatski vinari odnijeli ŠAD, gdje se proizvodi kao zinfandel, te da je to hrvatska baština koju moramo predstaviti jer ako to ne napravimo sami, neće nitko drugi. Kreativna industrija pomogla je da se to napravi.