Panel-rasprava

U panel-raspravi održanoj na 7. gospodarskom forumu Splitsko-dalmatinske županije o provokativnosti kao promidžbenom mamcu za turiste govorili su Alijana Vukšić, direktorka Turističke zajednice Grada Splita, Lilijana Madjar, direktorka RRA LUR-a iz Ljubljane, i Dinko Peračić, arhitekt iz Platforme 981. Jedno od pitanja moderatora panela Ivica Đužela bilo je može li provokacija pomoći u predstavljanju kreativnih projekata te ima li uopće prostora za provokaciju u turističkoj ponudi.

Peračić je na primjeru Muzeja modernih i suvremene umjetnosti u Rijeci pokazao koliko provokacija može biti djelotvorna. Naime, otvorenje toga muzeja temeljeno je na provokaciji koja je dovela brojne posjetitelje, a temeljila se na golotinji i prostotama. Prva postavljena izložba bila je o Tomislavu Gotovcu, gola umjetnica prolazila je gradom idući prema muzeju, a za njom se kretala povorka umjetnika, ali i znatiželjnih prolaznika. Osim toga, u unutrašnjosti muzeja stajale su provokativne poruke ‘pun mi je k…c’. No Vukšić smatra da provokaciji nema mjesta u turističkoj ponudi.

– Nije problem dovesti medije i napraviti provokativnu promidžbu, ali učinak je kratkoročan. Provokaciju će odjeknuti tjedan-dva i što nakon toga? Projekt u kulturi nešto je što se desetljećima gradi ljudima i edukacijom počevši od dječjeg vrtića nadalje. Učite ljude vrijednosti svoje kulturne baštine koji su u stanju napraviti projekt nadahnut njome. Mislim da je to ispravan način, na primjeru Kaštela vidimo kako se predstavljaju projekti koji su zaživjeli na temelju aktivnosti lokalnih realizatora. Kaštelanski crljenač i općenito sve priče koje potječu iz Kaštela, a vezane su uz eno i gastronomsku baštinu, imaju veliku vrijednost i mogu se predstavljati bez provokacije – izjavila je Vukšić.

Znati predstaviti znači i prodati Kreativnu ulicu kaštelanskog crljenača kao proizvod, tvrdi Vukšić. Taj projekt treba predstaviti, osim u Kaštelima, i u zemljama iz kojih dolaze turisti.

– Strategija je upoznati turista u njegovoj zemlji s onim što Kaštela nude da ciljano dođe ovamo, a ne zbog toga što se slučajno o Kaštelima informirao kad dođe u Split ili Šibenik. Nakon toga potrebno je organizirati suradnju s ljudima koji znaju što je crljenač i koji proizvode vina preko punktova Turističke zajednice te organizirati razne aktivnosti u Kaštelima. Imamo izvrsne mogućnosti za stvaranje priča i projekata – sedam je Kaštela, a sedam je magičan broj koji se pojavljuje u bajkama…

Taj broj treba iskoristiti u sedam manifestacija, sedam sorti vina, jednostavno to treba postati brend. To je nešto na čemu Turistička zajednica Kaštela radi i što će se morati osmisliti strategijom, jer taj mali biser treba dalje dobro izbrusiti prije negoli se predstavi turistima i posjetiteljima.

Jedno od pitanja bilo je kako današnja arhitektura prati rast turističkog sektora i gradnju u tom području. Peračić je istaknuo da sustavni sistemski projekti i programi stvaraju dobru osnovu da sve bude održivo, ali jednako je važno poticati male pojedinačne intervencije.

– Kad je riječ o turizmu u Splitu, to je općenito naša nova ekonomija, ne vidimo bolju od nje i trebamo je organizirati tako da u njoj budemo najbolji. Čini mi se da se ulaže velik napor, ali još je malo kreiranja u nečemu što je proizvod visoke kvalitete.

Kad gledamo splitske kvartove, Žnjan je prostor urbanih patologija koji već 20 godina ide u pogrešnom smjeru, ali time se urbano nitko nije bavio. Činjenica je da treba reurbanizirati elitne splitske kvartove, a Žnjan je jedan od njih, koji su potpuno komunalno neopremljeni i zapušteni. Onda možemo razgovarati o nekom drugom prostoru središta Splita jer smo povijesni dio prepustili turistima. Žnjan bi mogao postati novo središte Splita – naglasio je Peračić. Sličnih problema ima i središte Ljubljane, u koje svakodnevno pristiže stotinu tisuća ljudi, što stvara prometne gužve.

– Suočili smo se s tim problemima i sada se radi na prostorima izvan središta Ljubljane – izjavila je Madjar, ističući da iskorištavaju sredstva iz fondova EU da bi reurbanizirali i rasteretili središte grada.