Prognani njemaéki dizelasi okupirali hrvatske ceste

U Hrvatskoj snažno raste prodaja automobila, ali vozači još, čini se, ne vole električna i hibridna vozila. Premda prodaja automobila raste u cijeloj Europi najbrže još od 2008. (u veljači ove godine registrovano 1,16 milijuna novih automobila, što je 4,2 posto više nego u istom razdoblju prošle godine) u Hrvatskoj je zabilježen najveći rast prodaje u odnosu na prošlu godinu u cijeloj Europskoj uniji. Rezultati istraživanja koje je objavila agencija Promocija plus tako pokazuju da je prodaja automobila u Hrvatskoj u prva tri mjeseca porasla čak za 64 posto u odnosu na prošlu godinu. Samo tijekom ožujka u Hrvatskoj su prodana 6293 nova automobila, što je 64 posto ili 2453 komada više nego u veljači te 16 posto odnosno 873 automobila više nego u lanjskom ožujku. Nadalje, tijekom prvog tromjesečja prodana su ukupno 13.893 nova automobila, što je 27 posto odnosno 2963 vozila više nego u istom razdoblju godinu dana prije. Od tih gotovo 14 tisuća automobila više od pola (51,2 posto) su benzinci. Udio dizelaša u toj brojci iznosi 46,9 posto, a postotak električnih hibridnih vozila, usprkos poticajima i medijskoj kampanji, kako smo ranije spomenuli, gotovo je zanemariv.

Među hibridnim vozilima prednjači Toyota, koja je u prva tri mjeseca prodala 133 primjerka vozila, Audi je prodao pet hibrida, Porsche i Lexus po četiri, Mini dva modela, a po jedan BMW, Mercedes i Volvo. Istodobno prodano je samo pet električnih vozila. Od 102 prodana vozila na plin njih 45 otpada na Daciu, a slijede Opel s 31 i Suzuki s 18 primjeraka.

Raste i uvoz rabljenih vozila. I dok se najviše kupuju novi benzinici, kod rabljenih vozila i dalje dominiraju dizelaši.

Kada pričamo o hrvatskom tržištu automobila, primjetno je nekoliko važnih trendova. Posljednjih nekoliko godina raste uvoz rabljenih auta s europskih tržišta. Tako 2017. uvoz raste za deset posto u odnosu na 2016., a 2018. porast u odnosu na godinu dana ranije iznosi čak 44 posto (u računima su uzeta prva tri mjeseca) i to poglavito dizelskih motora (za Renault je 90-ak posto uvezenih rabljenih vozila s dizelskim motorom), što je izravna posljedica proganjanja dizela iz europskih gradova. Uvoze se ponajviše manji dizelski motori, s emisijom CO₂ do 120 g, za koje je trošarina još uvijek prihvatljiva našim kupcima.

Prije 2015. hrvatsko tržište je tradicionalno bilo dizelsko, i u privatnom i u poslovnom kanalu prodaje, s udjelom dizelskih motora više od 60 posto. No s uvođenjem novog načina obračuna trošarina (PPMV), vidljiva je tendencija pada prodaje dizelskih motora sa 63 posto ukupne prodaje novih vozila na 44 posto s krajem travnja 2018. Renault i Dacia pratili su promjenu na tržištu, pa je i u Renaultu udio dizela pao sa 62 na 47 posto, a kod Dacie sa 72 na 53 posto. U istom razdoblju prodaja električnih vozila zauzima tek 1,3% ukupne prodaje razloga, ali ta će brojka ove godine sigurno biti višestruko veća zbog uvođenja subvencija za privatne i poslovne korisnike – dodatno objašnjavaju iz Groupe Renaulta.

Što onda stoji iza rasta prodaje automobila u Hrvatskoj? U obzir svakako treba uzeti odluku hrvatske vlade o spuštanju nameta na nove automobile. Tako je od 1. siječnja 2018. za vozila čija cijena ne prelazi 150.000 kuna, smanjena trošarina, što je dodatno potaknulo kupovinu novih automobila.

Takozvane porezne oaze za nabavu flota vozila – bjelovarska i požeška regija – bilježile su u ožujku rast novih registracija od oko četiri i pet puta u odnosu na veljaču. U požeškoj regiji od samo 211 novih registracija u prva dva mjeseca, brojka je u ožujku narasla na 1075, a bjelovarska regija (registracijske pločice DA) bilježi skok sa 133 na 441 novoregistrirano vozilo. Ogrroman rast prisutan je i u Karlovačkoj županiji, gdje je s 92 registracije u prva dva mjeseca u ožujku brojka skočila na 491. Najviše vozila očekivano je prodano u Zagrebačkoj županiji.

Europa dakle protjerava dizelaše sa svojih cesta i gradova, a te limene izbjeglice svoj dom pronalaze u Hrvatskoj. Dizelaši po-najviše stižu iz Njemačke. Prema objavljenim podacima Ministarstva financija prošle godine u Hrvatsku je dospjelo točno 56.350 rabljenih automobila, od čega je skoro 50.000 dizelaša.

Nakon što je Njemački savezni upravni sud u Leipzigu donio odluku kojom dopušta gradovima da zbog pretjeranog zagađenja zabrane promet automobilima s pogonom na dizel logično bi bilo pretpostaviti dvije stvari: da će cijene dizelskih vozila drastično pasti te da će Hrvatsku zahvatiti dosad najveći val rabljenih dizelaša. Ipak, analitičari tvrde da se situacija neće baš tako odigrati. Cijene će zasigurno pasti, ali ne i toliko da bi za cijenu deset godina starog automobila niže klase sada mogli nabaviti luksuzni sportski automobil, kako su se mnogi nadali. Druga je stvar činjenica da će dizelaši u Njemačkoj biti zabranjeni samo u velikim gradovima, a s obzirom na to da je najava zabrane bila javnosti obznanjena na vrijeme, prije ulaska u velike gradove masovno se grade velika parkirališta gdje će građani, koji stižu iz manjih mjesta, moći parkirati svoje nepoželjne automobile. Dakle, neće biti egzodusa kako se možda na prvi pogled doimalo. Najveći razlog za zabranu dizelaša stoji u činjenici kako je u 70 njemačkih gradova zrak zagađen dušikovim oksidima, a u čak njih 20 daleko iznad granice koja se prema standardima EU smatra prihvatljivom. U Hrvatskoj pak nismo baš poduzetni, a velika prekoračenja nisu zabilježena pa ni zabrane dizelaša zasigurno neće biti još neko vrijeme.