Agrokorovi prihodi 12 posto manji

Sve što je poznato o poslovanju Agrokorovih tvrtki u prošloj godini vrlo je okvirno i neusporedivo s drugim kompanijama. Njegova izvanredna uprava u više je navrata objavila neke okvirne podatke, ali godišnji financijski izvještaji po pojedinim kompanijama u prvom tjednu lipnja nisu bili objavljeni čak ni za osam Agrokorovih tvrtki izlistanih na Zagrebačkoj burzi. Potkraj travnja djelomično su objavljeni nerevidirani konsolidirani rezultati grupe Agrokor i Agrokora d.d. za 2017. godinu. Tom je konsolidacijom obuhvaćeno 105 tvrtki, od čega 52 u Hrvatskoj, što znači da njome nisu obuhvaćene sve tvrtke nad kojima se u Hrvatskoj provodi postupak izvanredne uprave, kojih je 75. Nije poznato koje su tvrtke obuhvaćene konsolidacijom, a koje nisu.

Među malobrojnim objavljenim podacima iz konsolidiranog računa dobiti i gubitka najzanimljiviji je onaj koji kaže da je grupa Agrokor (odnosno 105 tvrtki iz njezina sastava) u prošloj godini ostvarila prihode od 39,32 milijarde kuna te da je to bilo 12 posto manje nego u 2016. Ukupni prihodi nisu objavljeni, kao ni koliki je bio gubitak iz poslovanja. Dobiti sasvim sigurno nije bilo, budući da je poslovanje Agrokor normalizirano tek u drugoj polovici godine, a prvo polugodište bilo je obilježeno visokim padom prihoda. To je utjecalo i na EBITDA-u, koja je iznosila 665 milijuna kuna, 35 posto manje nego godinu prije. Postoji još u podatku da je EBITDA bez troškova restrukturiranja iznosila 967 milijuna kuna, što bi bio pad od samo šest posto.

Osim tih konsolidiranih podataka, objavljeni su i nekonsolidirani rezultati poslovanja u tri ključna segmenta (maloprodaja i veleprodaja, hrana te poljoprivreda). Nekonsolidirani ukupni prihod bio je deset posto manji nego godinu prije, odnosno 43,4 milijarde kuna.

U tome je poslovni segment maloprodaja i veleprodaja ostvario 31,16 milijardi kuna, što je bilo 4,28 milijardi kuna manje nego u 2016. Usporedbom s drugim dostupnim podacima možemo pretpostaviti da oko 800 do 900 milijuna kuna podbačaja otpada na Tisak, a ostatak najvjerojatnije na Konzum i Velpro. Tisak je, naime, početkom ove godine Zagrebačkoj burzi poslao okvirni prikaz poslovnih rezultata za prvih 11 mjeseci prošle godine, u kojem je navedeno da je tvrtka u tom razdoblju ostvarila prihod od 1,87 milijardi kuna. Temeljem toga možemo procijeniti da je Tisak 2017. završio s nekih dvije milijarde kuna prihoda, što bi bilo spomenutih 800 do 900 milijuna kuna manje nego u 2016. Za Konzum nisu objavljeni nikakvi podaci za prošlu godinu, ali neslužbeno smo u Agrokoru čuli da mu je lanjski prihod bio nešto niži od devet milijardi kuna. Ako je to točno, znači da je pad njegovih prihoda lani bio između 15 i 20 posto.

U obrazloženju tolikog pada prihoda od segmenta maloprodaje i veleprodaje izvanredna je uprava Agrokor naborjila nekoliko čimbenika: u prvom kvartalu prošle godine eskalirali su problemi s plaćanjem, uslijed čega su neki dobavljači prestali isporučivati robu pa je u nekim kompanijama nedostajalo i do 16 posto robe; zbog toga je u prvoj polovici godine pao broj kupaca, a posljedično i prihod i to više od 20 posto u nekim razdobljima u odnosu na ista razdoblja godinu prije; restrukturiranjem, kojemu je bio cilj povećanje profitabilnosti, u drugoj polovici godine zatvorene su neprofitabilne prodavaonice, a na tržištu BiH zatvoren je Velpro.

Agrokorov segment hrane lani je, naprotiv, poslovao bolje od očekivanja izvanredne uprave. Taj je segment ostvario nekonsolidiranih 9,24 milijarde kuna prihoda, tristotinjak milijuna kuna više nego godinu prije i 12 posto više od plana, koji je predviđao da će taj segment također podbaciti. Iz okvirnih prikaza poslovnih rezultata za prvih 11 mjeseci prošle godine, koje su na Zagrebačkoj burzi objavili Ledo, Jamnica i Zvijezda, može se zaključiti da su te tri kompanije zaslužne za oko trećinu prihoda Agrokorova segmenta hrane. Ledo je u 11 mjeseci ostvario okruglo milijardu kuna prihoda, a njegova uprava se u komentarima pohvalila kako je marketinška kampanja, uz kvalitetnu realizaciju distribucijskog plana, potkraj godine rezultirala prodajom zamrznute hrane u maloprodaji boljom od očekivanja. U studenom je Ledo počeo izvoziti sladoled u SAD, što u njemu smatraju vrlo važnim zbog proizvodnje sladoleda u zimskim mjesecima, odnosno produljenja sezone proizvodnje i prodaje sladoleda, koja u regiji završava s rujnom.

Slični su bili i komentari Uprave Zvijezde, koja je u 11 mjeseci imala prihod od 609 milijuna kuna. Uprava te tvrtke istaknula je nekoliko novih artikala koje je lansirala, a osobito kokosovu mast ‘koja od lansiranja postiže odlične prodajne rezultate’. U studenom je Zvijezda, prema tvrdnjama Uprave, imala bolju realizaciju u odnosu na očekivanja, jer je grupa majoneza rasla na svim relevantnim tržištima (Hrvatska, BiH, Slovenija), margarini i sve nje-gove kategorije također (dijelom i zbog visoke cijene maslaca na svjetskom tržištu), a ketchup je mjesecima imao dvoznamenkasti rast. Jamnica je u 11 mjeseci imala 1,22 milijarde kuna prihoda, a kako je završila cijelu godinu, još se ne zna, kao ni za druge Agrokorove kompanije. No u komentaru izvanredne uprave o lanjskom poslovanju segmenta hrane stoji i bilješka da je ‘segment pića ostvario povijesno najbolji prodajni rezultat’. Uzgred, kažu i da je u lanjskim ljetnim mjesecima ostvarena povijesno najveća prodaja sladoleda u Hrvatskoj. Kolika? E, to nisu rekli.

Agrokorove kompanije iz segmenta poljoprivrede u prvoj su polovici godine zbog problema s likvidnošću bile prisiljene zaustaviti i smanjiti određene dijelove poslovanja (aktivnosti trgovanja, proizvodnja stočne hrane), što je znatno utjecalo na pad njihovih prihoda. No nakon injekcije likvidnosti u drugoj polovici godine ponovno su uspostavljeni poslovni procesi koji su bili zaustavljeni ili smanjeni te su te kompanije uspjele do kraja godine za tri posto premašiti plan i doći na tri milijarde kuna prihoda, što je ipak bilo za oko 800 milijuna kuna manje nego što su ostvarile godinu prije.

Od kompanija u segmentu poljoprivrede dostupni su podaci samo za prvih 11 mjeseci za PIK Vinkovce, Vupik i Belje. PIK Vinkovci u tom je razdoblju imao prihode u iznosu od 350 milijuna kuna, a prema komentarima Uprave, potkraj godine rast prodaje bio je veći od planiranog, a bolji od očekivanih bili su i prinosi šećerne repe i suncokreta, što je pomoglo rastu EBITDA-e, koja je za 11 mjeseci iznosila pristojnih 32 milijuna kuna. Slično je bilo i u Vupiku, koji je na nešto nižoj razini prihoda za to vrijeme (297 milijuna kuna) imao više nego pristojnu EBITDA-u (51 milijun kuna). Belje je pak u 11 mjeseci imalo prihod od 1,18 milijardi kuna, uz EBITDA-u od 182 milijuna kuna. No upravo podaci o ostvarenoj EBITDA-i te tri kompanije u prvih 11 mjeseci prošle godine ukazuju na to koliko je nezahvalno analizirati poslovanje Agrokorovih kompanija temeljem nepotpunih podataka. Naime, prema navedenim podacima ispada da su te tri kompanije zajedno u 11 mjeseci ostvarile EBITDA-u od 265 milijuna kuna. Izvanredna uprava pak iznijela je podatak da je cijeli segment poljoprivrede u cijeloj prošloj godini ostvario EBITDA-u od 210 milijuna kuna. Neke su kompanije, očito, snažno povukle operativnu dobit prema dolje, ali još ne znamo koje.