Kriptovalute

Kad su se kriptovalute probile i do ulagača, jedno vrijeme vladao je potpun nered, a onda je Porezna uprava ipak donijela neke propise. Odnose se isključivo na oporezivanje na osnovi trgovanja kriptovalutama, ali ne i zarade od njih takozvanim rudarenjem ili sličnim načinima njihova prikupljanja.

U posljednje vrijeme s poslovnim korisnicima često raspravljam o tome kako se smiju koristiti kriptovalutama, prije svega bitcoinom. Naime, mnogi su stekli bitcoine ulaganjem viška novca u tu kriptovalutu ili su naplatili neko od svojih potraživanja u kriptovalutu, a neki su se bavili i tzv. rudarenjem. Pitanja se ne odnose toliko na evidentiranje u poslovnim knjigama, jer su se to gotovo svi naučili u evidentiranju stranih valuta, vrijednosnica te druge financijske imovine. Više se odnose na to mogu li dio plaće isplatiti u kriptovaluti, mogu li u web-trgovini primati bitcoin ili drugu kriptovalutu kao sredstvo plaćanja, kako fiskalizirati taj promet, tretira li se naplata kriptovalutom kao transakcijsko plaćanje ili kao gotovina ili pak kao ostala sredstva plaćanja, odnose li se odredbe za sprječavanje pranja novca i na kriptovalute te mnoga druga pitanja.

To samo pokazuje koliko se brzo razvijaju poduzetnici i koliko brzo prihvaćaju novosti na tržištu za razliku od državne administracije. Administracija ne odgovara dovoljno brzo na promjene koje donosi tržište, stoga porezni obveznici za mnoge situacije u poslovanju kriptovalutama imaju nejasno određene propise i ne znaju kako postupati sa sredstvom plaćanja koje je već znatno zastupljeno na našem tržištu. Za sada je Porezna uprava odgovorila na neka pitanja, prije svega na oporezivanje transakcija PDV-om i dobiti ostvarene prodajom ostvarenom kriptovalutama, o isplati plaća u kriptovaluti te plaćanju kriptovalutama i njihovu prihvatu u prometu između pravnih osoba. Važno je napomenuti da se sva izdana mišljenja odnose na bitcoin, ali smatram da se ona primjenjuju na sve druge kriptovalute.

Porezna uprava, odnosno Ministarstvo financija i druga zakonodavna tijela, trebala bi prilagoditi i druge propise kako bi se uredila upotreba kriptovaluta. Trebalo bi prilagoditi Zakon o fiskalizaciji prometa u gotovini, Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, Zakon o računovodstvu te mnoge druge prateće propise.

Osim kriptovaluta trebat će zakonski urediti tehnologiju blockchaina, koja već ulazi u druge poslovne sfere kao što je distribuiranje naloga u transportu robe i distribuiranju narudžbi u trgovini. Pitanje je u koje će sfere poslovanja ući idućih nekoliko godina, zbog čega bi se trebalo razmišljati i o prilagodbama Zakona o računovodstvu, koji se prema sadašnjim odredbama još oslanja pretežno na knjigovodstvene isprave u papirnatom obliku i elektroničke knjigovodstvene isprave. Ono što Zakon o računovodstvu prihvaća kao elektroničku knjigovodstvenu ispravu uvelike je zastarjelo prema toj sve probitačnijoj tehnologiji potvrde transakcija.

Naime, pitanje je hoće li za nekoliko godina teretni list, otpremnica kao klasični dokument za otpremu robe, odnosno dokaz o prijenosu vlasništva nad robom, uopće postojati u današnjem obliku. Tehnologija blockchaina uvelike juriša na područje sklapanja ugovora na daljinu. Zakonodavac bi takve trendove trebao na vrijeme prepoznati, u suprotnom će nedostatak tih propisa biti kriv za našu još veću zaostalost u odnosu na zemlje koje te trendove prepoznaju na vrijeme. Budući da smo mi visokoregulirana zemlja, za gotovo svaku poslovnu situaciju morate proučavati niz zakona, što u pravilu sprječava uvođenje inovativnosti u poslovne procese. Zato zakonodavac treba ili brže reagirati i omogućavati primjenu novih ideja i tehnologija ili samo propisati okvire na temelju predvidivog trenda razvoja tehnologija i omogućiti njihovu primjenu u poslovnim procesima. Napominjem da nisam prištala regulacije, nego, naprotiv, deregulacije, i smatram da je propisivanje ovkira, odnosno smjernica, mnogo fleksibilnije i primjerenije.

Porezna uprava zauzela je stajalište kao i porezne uprave nekih drugih zemalja da trgovinu kriptovalutama valja tretirati kao trgovinu dionicama i drugim vrijednosnicama umjesto da se koristi drukčijim pristupom, da kriptovalute tretira kao službene valute. Na osnovi prikupljanja poreza jasan mi je takav pristup jer prema našim poreznim propisima tečajne razlike ostvarene u rastu tečaja valute u kojoj se drži uštedelevina ne podliježu porezu na dohodak, kao ni zarada ostvarena na mešetarenju valutama. Naravno da bi poreznim obveznicima bilo draže da su kriptovalute prihvaćene kao ravnopravne službenim valutama te da je trgovanje njima oslobodeno poreza na dohodak, ali, nažalost, naša je Porezna uprava zauzela drukčije stajalište. Oporezivanje dobiti ostvarene prodajom kriptovalute kao kapitalnog dobitka svakako je najmanje porezno.

SVI KOJI TAKAV DOHODAK ostvaruju u inozemstvu, na raznim inozemnim platformama, i primaju isplatu iz inozemstva za ostvarenu prodaju, dužni su podnijeti prijavu u Registar obveznika poreza na dohodak na obrascu RPO opterećenje prema postojećim poreznim propisima. Dakle, svoje stajalište porezna uprava iskazala je u svome mišljenju o oporezivanju dobitaka ostvarenih na osnovi trgovanja kriptovalutama. Iz njega proizlazi da se tako ostvareni kapitalni dobitak oporezuje prema stopi od 12 posto, uvećano za prirez.

Osim plaćanja poreza to je ulagačima nametnulo obvezu vođenja evidencija o ulaganjima kako bi u skladu s odredbama članka 70. Zakona o porezu na dohodak mogli utvrditi osnovicu i obračunati porez. Ta evidencija treba sadržavati podatke o nabavnoj i prodajnoj cijeni, razlici ostvarenoj na toj prodaji, troškovima kupoprodaje, i sve to prema metodi FIFO. To je metoda prema kojoj se transakcije računaju tako da se prva ulazna cijena računa kao nabavna cijena za prvu izlaznu cijenu. Sve transakcije koje se tako bilježe treba obračunati za cijelu godinu pa u propisanome JOPPD-u treba prijaviti osnovicu i iznos poreza do kraja veljače sljedeće godine za proteklu godinu. Obrazac JOPPD predaje se s danom i oznakom izvješća 31. prosinca godine za koju se izvješće podnosi. Svi koji takav dohodak ostvaruju u inozemstvu, na raznim inozemnim platformama, te primaju isplatu iz inozemstva za ostvarene prodaje dužni su podnijeti prijavu u Registar obveznika poreza na dohodak na obrascu RPO. Porezna uprava mišljenjem nije obradila dobitke ostvarene od prodaje kriptovaluta ako te dobitke ostvariti trgovačko društvo ili obrt. Ostvarena dobit u tim slučajevima pri prodaji kriptovalute ulazi u prihode trgovačkog društva ili obrta te se porez plaća ovisno o ostvarenom ukupnom rezultatu poslovanja.

Tim mišljenjem Porezne uprave riješeno je isključivo pitanje oporezivanja na osnovi trgovanja kriptovalutama, ali ne i situacije u kojima se zarađuje kriptovalutama takozvanim rudarenjem ili sličnim načinima prikupljanja kriptovalute. Razlika između rudarenja i kupnje velika je jer se rudari uz ulaganje novca u informatičku opremu i kao rezultat njezine upotrebe u složenim procesima proizvodi se nova vrijednost koja je iskazana u kriptovaluti. Ako fizička osoba tako stječe kriptovalute, pod uvjetom da se time intenzivno bavi, takva vrsta aktivnosti trebala bi se tretirati kao samostalna djelatnost.

Prema stajalištu Porezne uprave iznesenom u mišljenju pri plaćanju drugim pravnim osobama u bitcoinima, porezni obveznik mora se voditi pažnjom dobroga gospodarstvenika i za sve svoje transakcije voditi uredne poslovne knjige na temelju vjerodostojne dokumentacije, posebno s obzirom na to da se kriptovalutama plaća mimo transakcijskog računa. Zbog toga je Porezna uprava u mišljenju navela da je porezni obveznik obvezan voditi evidenciju o prometu na svome virtualnom računu i na njezin zahtjev dati na uvid tu evidenciju s pripadajućim dokazima o izvršenim plaćanjima. U suprotnom će se smatrati da je plaćao gotovim novcem, pa je u tom slučaju obvezan poštovati sve odredbe iz relevantnih poreznih i računovodstvenih propisa koje se odnose na taj način plaćanja. To se odnosi i na naplatu kriptovalutama. Dakle, ako obveznik fiskalizacije plaća račune kriptovalutom, a iz nekog razloga ne vodi evidenciju prometa po virtualnom računu u svojim poslovnim evidencijama, Porezna uprava ima pravo sankcionirati plaćanje bilo kojeg računa drugom obvezniku fiskalizacije ako on premašuje pet tisuća. Ako pravna osoba plaća fizičkim osobama, treba uzeti u obzir da Porezna uprava smatra da je riječ o isplati gotovine te se oporeziv primitci ne bi smjeli isplaćivati u kriptovalutama.

Svi obveznici provedbe mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma trebali bi posvetiti znatnu pozornost kriptovalutama. Pritom prije svega mislim na računovođe, koji su ionako pred mnogim izazovima povezanim s tom tematikom. Računovođe bi trebali svoje interne pokazatelje za procjenu rizika stranke upotpuniti pokazateljima koji se odnose na kriptovalute, pratiti učestalost upotrebe i podrijetlo kriptovaluta koje se rabe za plaćanje usluga. Budući da se upotreba kriptovaluta i dalje razvija, treba predvidjeti i da će se posuđivati trgovačkim društvima i obrtima, da će za dio tih kriptovaluta postaviti zahtjev za dokapitalizaciju društva ili da će privatna osoba jamčiti za kreditne obveze društva svojim privatnim kriptovalutama. Osim toga, obveznici provedbe mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma trebaju biti svjesni da se mjere trebaju dopunjavati bez obzira na to je li zakonom propisana ta obveza.