LEGALIZACIJA Država ubrala 1,6 milijardi kuna, ali to nije sve!

Za obradu je ostalo još 200-tinjak tisuća od 842 tisuće zahtjeva. Budu li i oni pozitivno riješeni u istom postotku kao obrađeni, država će ubrati još 400 milijuna kuna.

Posljednjeg dana lipnja istječe rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju nelegaliziranih objekata, a država je do sada na tome uprihodovala 1,6 milijardi kuna, od čega je otprilike po pola uplaćeno u državni proračun i proračune jedinica lokalne samouprave (JLS).

Koliki će ukupni prihod od legalizacije biti zasad je teško reći. Naime, prema podacima Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada do sada je podneseno 841.647 zahtjeva te su (do 6. lipnja) riješena 648.022 predmeta. Pozitivno je riješeno 500.908 zahtjeva, a 51.058 je odbijeno, 38.076 nije imalo svu dokumentaciju, a čak 57.980 vlasnika povuklo je zahtjev za legalizaciju.

Preostalo je, dakle, još oko 200 tisuća predmeta koje treba obraditi, a s obzirom na to da je dosad gotovo 80 posto predmeta pozitivno riješeno, mogli bismo pretpostaviti da će još oko 160 tisuća predmeta dobiti prolaznu ocjenu, što bi u konačnici državi i JLS-ima trebalo donijeti najmanje još 400 milijuna kuna, odnosno ukupno dvije milijarde kuna otkako je počela legalizacija objekata, tj. od 2013.

U Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja nisu nam odgovorili na pitanje hoće li se još jednom produljiti rok za legalizaciju objekata (produljen je prošle godine), a budući da je nedavno ministar Predrag Štromar govorio o ovoj temi bez najave produljenja roka, za pretpostaviti je da se o tome ne razmišlja.

U Agenciji za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada kažu da je trenutačno na tim poslovima zapošljeno 125 djelatnika te da se ‘njihov broj načelno smanjuje’. Iako se mogu čuti žestoki komentari prema Štromaru (ali i bivšoj ministrici Anki Mrak Taritaš koja je to pokrenula) da je legalizacijom priznato nagrđivanje prostora u Hrvatskoj, prema podacima koji se mogu pronaći u Ministarstvu graditeljstva, od 2013. raste broj legalnih gradnji, a smanjuje se broj prijava o nezakonitom građenju. Primjerice, 2012. od ukupno 11 tisuća prijava, oko šest tisuća odnosilo se na prijave bespravnog građenja te oko pet tisuća na legalnu gradnju. Lani je pak bilo 10.500 prijavljenih legalnih gradnji te 4000 prijava o nezakonitom građenju.