ZigZag promijenio ime u Irundo

Za obradu je ostalo još 200-tinjak tisuća od 842 tisuće zahtjeva. Budući i oni pozitivno riješeni u istom postotku kao obrađeni, država će ubrati još 400 milijuna kuna.

Posljednjeg dana lipnja istječe rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju nelegaliziranih objekata, a država je do sada na tome uprihodovala 1,6 milijardi kuna, od čega je otprilike po pola uplaćeno u državni proračun i proračune jedinica lokalne samouprave (JLS).

Koliki će ukupni prihod od legalizacije biti zasad je teško reći. Naime, prema podacima Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada do sada je podneseno 841.647 zahtjeva te su (do 6. lipnja) riješena 648.022 predmeta. Pozitivno je riješeno 500.908 zahtjeva, a 51.058 je odbijeno, 38.076 nije imalo svu dokumentaciju, a čak 57.980 vlasnika povuklo je zahtjev za legalizaciju.

Preostalo je, dakle, još oko 200 tisuća predmeta koje treba obraditi, a s obzirom na to da je dosad gotovo 80 posto predmeta pozitivno riješeno, mogli bismo pretpostaviti da će još oko 160 tisuća predmeta dobiti prolaznu ocjenu, što bi u konačnici državi i JLS-ima trebalo donijeti najmanje još 400 milijuna kuna, odnosno ukupno dvije milijarde kuna otkako je počela legalizacija objekata, tj. od 2013.

U Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja nisu nam odgovorili na pitanje hoće li se još jednom produljiti rok za legalizaciju objekata (produljen je prošle godine), a budući da je nedavno ministar Predrag Štromar govorio o ovoj temi bez najave produljenja roka, za pretpostaviti je da se o tome ne razmišlja.

U Agenciji za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada kažu da je trenutačno na tim poslovima zapošlo 125 djelatnika te da se ‘njihov broj načelno smanjuje’. Iako se mogu čuti žestoki komentari prema Štromaru (ali i bivšoj ministrici Anki Mrak Taritaš koja je to pokrenula) da je legalizacijom priznato nagrđivanje prostora u Hrvatskoj, prema podacima koji se mogu pronaći u Ministarstvu graditeljstva, od 2013. raste broj legalnih gradnji, a smanjuje se broj prijava o nezakonitom građenju.

Primjerice, 2012. od ukupno 11 tisuća prijava, oko šest tisuća odnosilo se na prijave bespravnog građenja te oko pet tisuća na legalnu gradnju. Lani je pak bilo 10.500 prijavljenih legalnih gradnji te 4000 prijava o nezakonitom građenju. Također, prema podacima Ministarstva, 2011. od svih nadziranih gradilišta oko 80 posto bilo je nezakonito, a lani je to pak spušteno na oko 50 posto.

Naime, prema službenom nekonsolidiranom izvješću HEP-a za prvo polugodište 2017. na smanjenje dobiti utjecale su niže prodajne cijene električne energije i plina, što mu je ‘smjestila’ Vlada, koja o njemu odlučuje. HEP – Operator distribucijskog sustava ostvario je skoro 35 posto manje prihode, ali su prihodi HEP Elektre rasli više od 500 posto zbog toga što je potkraj 2016. HEP-ova djelatnost opskrbe električnom energijom izdvojena u novu tvrtku HEP Elektra. Rasli su i prihodi HEP Proizvodnje, za 16 posto, nakon što je HEP d.d. preuzeo TE Plomin.

No zato su lani na svjetskoj razini rasle cijene goriva pa su tako na krilima poskupljenja poteljeli naftaši, na čelu s Inom. Sektor je imao 20 posto veće prihode i 342 posto veću dobit, za što je najvećim dijelom zaslužna Ina, koja je ostvarila najbolje rezultate u novoj povijesti. Povećala je dobit 252 posto, na 1,7 milijardi kuna, što je gotovo 10 posto njezina lanjskog prihoda.

Definitivno najveći lanjski pobjednik je tvrtka Prvo plinarsko društvo (PPD), koje je ostvarilo najpropulzivniji rast prihoda među najvećim tvrtkama te najpravio ogroman skok s 14. na treće mjesto, uvostručivši prihode na 7,7 milijardi kuna, čime je istisnuo Zagrebačku banku na četvrto mjesto. Velik rast prometa imao je i sektor trgovine motornim vozilima (18 posto), koji je ostvario i četiri posto veću dobit, što se poklapa s trendom povećane potrošnje i većom sklonosti građana za ulazak u nova kreditna zaduženja.

Tako ulažimo u bankarski sektor, čiji lanjski rezultati na prvu izgledaju prilično loše. Ali samo na prvu. Bankama se lani prihod smanjio za osam posto, a dobit za gotovo 40 posto. Naime, zbog rizika uzrokovanih problemima u Agrokoru banke su podizale rezervacije, povećan im je trošak vrijednosnih usklađenja plasmana trgovačkim društvima. Međutim, bankarski sektor i dalje drži visoke pozicije na ljestvici 1000 najvećih, a bankare predvođe Zaba s 6,3 milijarde kuna prihoda i PBZ s 4,3 milijarde.

Ako zbrojimo dobit svih u 1000 najvećih, 24,11 milijardi kuna, 18 banaka i štedionica kao najprofitniji dio gospodarstva u svojim rukama drži čak 17,33 posto tog iznosa. Valja nadodati da su se banke u međuvremenu riješile svojih potraživanja prodajući ih otkupljavačima, čime su očistile svoje bilance i ove godine imaju na raspolaganju više gotovine nego u posljednjih osam godina.

Tako su i otkupljavači drastično povećali svoje prihode, primjerice B2 Kapital za 20 posto, a dobit mu je porasla za 40 posto, ili EOS Matrix, koji je sa 658. skočio na 310. mjesto, povećavši prihode za 113 posto, a dobit za čak 207 posto.

Tvrtke iz građevinskog sektora u 1000 najvećih povećale su lani promet za 15 posto. No opet su kumulativno prešle na tamnu stranu poslovanja ostvarivši 73 milijuna kuna gubitka (za razliku od 128 milijuna kuna dobiti iz 2016.). Obujam poslova povećao se velikim dijelom zbog inve-