Home / Poslovna scena / IZNENAĐENJE!

IZNENAĐENJE!

Najpopularnije sredstvo za prenošenje poruka danas je video, uvjeravaju stručnjaci. No koje su zapravo tajne produkcije uspješnih videokampanja i kako olakšati njihovo stvaranje? Jedni kažu da je doista previše plasirati više od četiri videa na dan kako bi se prenosile poruke o brendovima, a drugi kažu da potrošači preferiraju video u odnosu na tekst i da prikazivanje kratkih filmova na prodajnim stranicama povećava priče o njima i za 80 posto. U agencijama su u svijetu videoostvarljava već godinama i stekli su iskustvo kako na pravi način upotrijebiti videouratke na različitim kanalima u korist oglašivača.

Videoformati na društvenim mrežama itekako imaju bolji doseg i interakciju s korisnicima, smatra Martina Gršković, social media director i account manager u agenciji 404. – Budući da su korisnici ponajprije orijentirani na mobilno, a videosadržaj je među njima najpopularniji format za komunikaciju na društvenim mrežama, svakako se preporučuje više od drugih multimedijalnih formata. No ne bih ‘zacrtala u kamenu’ broj objava ni od toga napravila pravilo. Učestalost komunikacije uvelike ovisi o strategiji komunikacije brenda i na prvo mjesto treba staviti korisnika. Govorimo li o svakodnevnoj komunikaciji na Facebooku i u posljednje vrijeme na Instagramu, svakako vrijedi pravilo ‘manje je više’, no sadržaj mora biti visokokvalitetan – kaže Gršković.

Kvaliteta iznad kvantitete. Istaknula je da kvaliteta nadmašuje kvantitetu, a uz to treba uzeti u obzir problem s Facebookovim algoritmom i dosegom objava (organski doseg iznimno je malen, ispod jedan posto). Dodala je i da više objava znači i više borbe s dosegom, hvatanja pozornosti korisnika, potencijalno zasićenje ‘newsfeeda’ korisnika, a da sâm format objava to ne može popraviti. – Uvijek preporučujemo plasiranje kvalitetnog sadržaja utemeljenog na preferencijama ciljane skupine, čemu prethodi istraživanje o njoj, i u rezultati primjene videokampanja na društvenim mrežama više ovise o tome kakva je stranica, kvaliteta videoprodukcije i proizvod koji se reklamira nego o učestalosti videoobjava.

U plasiranju brendiranog sadržaja treba poštovati to da je svaki sadržaj koji korisnik nije odabrao nametnut i da će se ta distrakcija smatrati dobrodošlom samo ako korisnika pozitivno iznenadi. U prodajnim kampanjama treba pametno posložiti prodajne poruke da budu relevantne korisniku, neagresivne i upakirane u vrlo atraktivni i interaktivni sadržaj. U tom slučaju svakako može biti više videosadržaja. Imidž-kampanje temelje se na široj priči i video može biti glavni format komunikacije, no ne bih se ograničila samo na taj format. Na kraju krajeva, kakva god da je kampanja, najgore što možete je ‘zakucati se’ s određenim formatom i prevelikim brojem sadržaja u istom danu – poručila je Gršković i naglasila da u strategiji treba odrediti najbolji miks formata, broja objava i sadržaja relevantnog korisniku.

Domagoj Lakoš, izvršni direktor u Innovo DDB-u, također misli da nema tajne za uspješnu videokampanju, osim ako se ne govori o fokusiranosti na cilj kampanje za koju se upotrebljava video. – Dakle, sve ovisi o cilju videa: je li to neka prodajna akcija, imidž-kampanja, najava novog proizvoda, pa je potreban ‘teaser’… U to, naravno, ulaze i drugi nezaobilazni parametri koji su ciljana skupina i budžet. To su stvari koje moraju biti jasne kako bi se uopće počeo osmišljavati video. A nakon toga postoji niz alata kojima se dolazi do faze dobrog scenarija kao što su uživljavanje u razmišljanje ciljane skupine, simbolika, dvoznačnost ključnih riječi… Kad se tim alatima dobije ideja, treba vidjeti odgovara li senzibilnosti ciljane skupine, a nakon toga postavljenom proračunu. Ako je oboje prošlo strogi sud, dolazi se do faze produkcije koja može dati dodatni sjaj ideji, jednako kao što joj može i oduzet vrijednost – rekao je Lakoš i upozorio na to da bi se potonje izbjeglo, u pripremnoj fazi klijent, kreativna agencija i produkcija moraju transparentno komunicirati.

Prema njegovim saznanjima o društvenim mrežama, rezultati upotrebe videa ovise više o tome kakav je ‘page’, kvaliteta videoprodukcije i proizvod koji reklamira, a ne učestalost objava s videom. – Učestale objave, više od jedne-dvije na dan, na kanalima društvenih mreža disperziraju angažman korisnika, što znači da s rastom broja dnevnih objava, kakve god one bile, pada ukupni angažman kanala – smatra Lakoš.

Da su se s online/mobilnim videom tehnički vizualnog pripovijedanja prilagodile kako bi funkcionirale u doba konzumacije na zahtjev i videomozaika naših društvenih profila, smatra Martina Jelić, account planning director iz agencije McCann Zagreb. – Koncentracija je na početku videa, ne na kraju, a radnja teče redoslijedom otkrivanja ključnih informacija koje zatim vode u širu priču. Pozornost korisnika mora se nastojati privući u prvih nekoliko sekundi kako bi poželio nastaviti gledati sadržaj. Prema toj logici predstavljanja informacija, video se pokazao vrlo moćnim sredstvom komunikacije za brendove. U odabiru tempa plasiranja brendiranog sadržaja treba poštovati da je svaki sadržaj koji korisnik nije odabrao nametnut te da će se ta distrakcija smatrati dobrodošlom samo ako korisnika pozitivno iznenadi – rekla je Jelić i istaknula da si svaki put kad povuku korisnika za rukav i kažu mu nešto zanimljivo kupe malo dodatnog (video)vremena.

Referirajući se na to koje su tajne osmišljavanja i kreiranja (produkcije) uspješnih videokampanja, Jelić je naglasila da ili imate zanimljivu perspektivu ili ‘bolno dobru’ kvalitetu produkcije. – Cilj je, naravno, sve troje. Ukratko, tajna je uvijek bila i ostala u kreativnosti i kvalitetnom promišljanju perspektive korisnika. Online servisi za produkciju i uređivanje videosadržaja dobrodošla su pozornica za eksperimentiranje jer su resursi koji se ulažu svedeni na minimum, a posebno su zanimljivi zato što omogućavaju nekim novim kreativnim akterima da isplivaju na površinu – misli Jelić.

Direktor i suvlasnik digitalne agencije Kontra Ilija Brajković uvjeren je da je video svakako mnogo bolji u odnosu na tekst, ali da samo treba paziti na trajanje. – Korisnici nemaju vremena gledati četiri minute videa koji opisuje nečiji proizvod, to treba biti što kraće. Još trebamo paziti i na to da korisnici mnogo videosadržaja konzumiraju na mobilnim uređajima i da ne mogu čuti zvuk, pa trebamo osigurati titlove, bez obzira na to što je možda glas u videu na hrvatskom jeziku – poručio je Brajković.