Vukovarsko-srijemska županija najistočnija je hrvatska županija. Smještena je u istočnoj Slavoniji i zapadnom Srijemu, koji dijeli sa susjednom Srbijom. Kao i u svim ostalim slavonskim županijama i u toj su jedan od najvećih problema starenje stanovništva i odlazak mladih. To je područje bilo najviše pogođeno strašnim poplavama koje su snašle istočnu Hrvatsku 2014. pa u Županiji pokušavaju naći način da poprave stanje i vrste ga na razinu prije nego što je Sava odlučila pokazati divlju stranu. Iako ne izravno, tomu pomaže i projekt ‘Slavonija, Baranja i Srijem’ koji je počeo iste godine kako bi se osiguralo 2,5 milijardi eura iz fondova Europske unije isključivo za projekte u pet slavonskih županija. O prilikama za poduzetnike i razvojnom potencijalu županije govori Božo Galić, župan Vukovarsko-srijemske županije.
-
Koja je glavna gospodarska djelatnost u županiji i u kojem se smjeru želi razvijati? – Gospodarski su potencijali županije prirodni resursi, i to poljoprivredne obradive površine koje se prostiru na 150.000 hektara, šume na 70 tisuća hektara, nalazišta nafte i plina iz kojih se crpe oko 60 tisuća tona nafte na godinu i oko 5,5 milijuna prostornih metara plina na godinu, zatim pjesak i šljunak, vodni tokovi, zemljopisni položaj, organizirani proizvodni i uslužni kapaciteti, visokovrijedan ljudski potencijal te etnološke i ekološke vrijednosti. Slijedom toga možemo reći da su ključne gospodarske grane poljoprivredno-prehrambena industrija, šumarstvo i drvna industrija te turizam. I u novoj Razvojnoj strategiji Vukovarsko-srijemske županije za razdoblje do 2020. pri definiranju strateškog okvira ciljeva, prioriteta i mjera vodili smo se ključnim potencijalima kojima županija raspolaže i čijim će se razvojem i/ili ostvarenjem pridonijeti stvaranju ujednačene kvalitete života i jednakih mogućnosti za sve njezine stanovnike. Za Vukovarsko-srijemsku županiju najvažniji su strateški projekti vezani uz poljoprivredu, navodnjavanje i razvoj drvne industrije. Ti su sektori prilika za njezin rast i razvoj. Ključnu ulogu trebala bi imati i dva razvojna projekta koja će biti oslonac OPG-ovima i drvoprerađivačima te im služiti kao svojevrsna tehnološka platforma i potporna infrastruktura koju će iskoristiti u razvoju. Jedan od njih županijski je Agrotehnološki centar planiran u poslovnoj zoni u Cerni koji će biti krovni klaster u kojem će biti klasteri proizvođača šparoga, bijelog luka, zelenog graha, pčelari, mljekari, svinjogojci itd. Drugi je vrlo važan projekt Centar izvrsnosti za slavonski hrast, koji će biti u Gradištu.
