Hrvatski turizam pun je ekstrema koji su rezultat dugogodišnjeg nedostatka vizije, kapaciteta i volje da se njime odgovorno i održivo upravljaju. Ruše se povijesni rekordi turističkog prometa, a raslojenost turističke razvijenosti i aktivnosti između obale i kopna nikad nije bila izraženija – obala nekontrolirano srlja prema neodrživosti, a kontinent umire – ne samo turistički nego i gospodarski i demografski. Komentar je to konzultanta Siniše Topalovića, izvršnog partnera Horwath HTL-a.
Hrvatska je, nažalost, zemlja s najizraženijom neravnotežom turističkog razvoja u cijeloj Europi. Od ukupnih noćenja u Hrvatskoj samo četiri posto realizira se na kontinentu, od toga pola njih u Zagrebu. Dakle, u ostalim kontinentalnim županijama ostvari se dva posto noćenja. Ako tomu dodamo da na razini EU Hrvatska također ima jednu od najnekompetentnijih smještajnih struktura s oko 80 posto ukupnih kapaciteta u segmentu privatnog smještaja i kampova te sustav upravljanja turizmom koji je i dalje poput onoga iz 80-ih godina prošlog stoljeća, jasno je da je kontinentalni turizam u toj konstelaciji zaista marginalna kategorija. To je alarmantno, porazno i sramotno – upozorava Topalović.
Alarmantno iz perspektive tržišne logike jer je Hrvatska jedna od rijetkih europskih zemalja koja ne razvija kontinentalni turizam. Porazno je što ni regionalna ni lokalna vlast ne čini mnogo za razvoj (uz rijetke iznimke), nego umjesto primjene postojećih strategija nanovo naručuju jedne te iste dokumente za popunjavanje ladica i polica. Sramotno je što na nacionalnoj razini nije pružen potreban okvir za razvoj kontinentalnog turizma, uglavnom je to nedjelotvoran i neefikasan sustav turističkog upravljanja, a izostala su i rješenja za aktivaciju zdravstvenog, aktivnog i ruralnog turizma.
Kontinentalni turizam, posebice u pet istočnih županija, važan je, ali zanemaren potencijal. Virovitičko-podravska, Osječko-baranjska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska županija bilježe, unatoč svim problemima s konkurentnošću, rast broja dolazaka i noćenja u proteklome petogodišnjem razdoblju od 25,3 posto, ali to je sve gotovo na razini statističke pogreške jer zajedno sva noćenja tih županija, 431.002, čine samo 0,5 posto onih koja se godišnje realiziraju u Hrvatskoj – objašnjava Topalović.